|
More, kao utočište nemirne civilizacije, kao najveći i najznačajniji biotropni činitelj na zemlji, i kao bogat izvor različitih elemenata za održavanje i obnovu života, oduvijek je privlačio ljude i uvijek ih je iznova fascinirao svojom ljepotom, snagom, veličinom, grandioznošću, nepokorivošću i izazovom. Nautički turizam je specifičan oblik modernih turističkih kretanja i jedan od najekspanzivnijih oblika turističke rekreacije. Kako je čovjek sve brže i uspješnije savladavao prirodne prepreke na moru zahvaljujući razvitku znanosti i tehnologiji u oblasti pomorstva, tako su se sve više stvarale osnovne pretpostavke za razvoj nautičkog turizma. Ovaj oblik turizam je privukao ogromnu pažnju u cijelom svijetu te se sa sigurnošću smatra jednim od novih i neprocjenjivo važnih segmenata u velikoj obitelji turizma. Ovaj je oblik turizma neophodan i za Hrvatsku, upravo na temelju brojnih koristi koje njegov razvoj donosi.
Čisto more, ljepota i razvedenost Jadranske obale te prirodne ljepote kojima Hrvatska obiluje, predstavljaju najvrjedniji dio i polaznu točku razvoja nautičkog turizma. Sa svojim bezbrojnim uvalama, plažama, zaljevima, lučicama, te mnogobrojnim marinama predstavlja raj za nautičare. Prirodna raznolikost hrvatske obale omogućuje odmor i boravak u raznolikom okruženju. Jadransku obalu čine 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena, od kojih je stalno naseljenih šezdesetak otoka, te ukupno čine 3300 četvornih kilometara površine. Prosječna temperatura mora zimi je 5°C, a ljeti 22 do 27°C. Na otocima prevladava mediteranski tip klime s toplim i suhim ljetima, te blagim i umjereno kišovitim zimama. Srednja godišnja temperatura zraka iznad Jadrana iznosi 17°C, a s prosječnih oko 2.600 sunčanih sati godišnje, Jadran i otoci u njemu spadaju među najvedrije i najsunčanije dijelove Europe. Na hrvatskoj obali postoje mnoga prirodna pristaništa, prirodne uvale, plaže, luke i marine. Postoji 47 marina, koje su udružene u Udrugu marina te posjeduju preko 12.000 vezova u moru, i preko 7.000 suhih vezova. Veće marine imaju tehničke servise, dizalice, benzinske pumpe i više različitih trgovačkih i ugostiteljskih sadržaja. U većini marina moguće je iznajmljivanje jahti, a organiziraju se i škole jedrenja. Nude se usluge kupališnog i izletničkog nautičkog turizma i organizacija raznih nautičkih natjecanja (susreti na moru, nautičko-turistički reliji, regate, konvoji, itd.). Hrvatska obala pruža idealne uvjete za organizaciju svih vrsta sportova na vodi (motonautika, skijanje na vodi, glisiranje, veslanje, aquajet, itd). Adriatic Croatia International Club, ACI Club, vodeća je tvrtka nautičkog turizma Hrvatske, a predstavlja jedinstveni lanac od 21 marine koje se protežu od Dubrovnika na jugu do Umaga na sjeveru hrvatskog dijela Jadrana. |
||||||
|
|
| Marine u Hrvatskoj |
|||||||
| Istra i Kvarner |
Sjeverna Dalmacija |
||||||
|
ACI MARINA, Umag |
ACI MARINA Šimuni, otok Pag |
ACI MARINA Skradin |
|||||
| Južna Dalmacija |
Srednja Dalmacija | ||||||
|
ACI MARINA DUBROVNIK “Miho Pracat” |
MARINA AGANA, Trogir |
|
|||||
| Izvor: D. Gračan; Strateški menadžment nautičkog turizma u EU; MVPEI | |||||||