Grad Kastav sazdan je na 365 metara visokome brijegu ponad Kvarnera, na sjevernome Jadranu. U neposrednoj je blizini Rijeke, najveće hrvatske luke, i opatijske rivijere, jedne od omiljenijih turističkih odredišta u Hrvatskoj. Izdignut iznad gradske vreve, Kastav je tijekom dugih stoljeća očuvao svoju bogatu povijest, brojne vrijedne arhitektonske i druge spomenike, kulturu i tradiciju, netaknutu prirodu. Istovremeno je, hodeći ukorak s vremenom, razvio suvremen poduzetnički duh vidljiv u atraktivnoj i osebujnoj turističkoj ponudi, kao i u tradicionalnim gospodarskim granama. Kastav svakome posjetitelju može ponuditi izvanredan spoj užitaka i poslovnih mogućnosti.
Kastav nudi sve - od kvalitetnih glazbenih i scenskih uprizorenja do pučkih veselica i karnevalskih fešti, od rekreacije u prirodi do obilaska muzeja i znamenitosti, uvijek uz vrhunske gastronomske i enološke užitke.
Kao mnogi gradovi na susretištu Srednje Europe i Mediterana i Kastav ima bogate tradicije i prepoznatljiv identitet. Tijekom je svoje povijesti Kastav bio upravno, ekonomsko i kulturno središte Istre i Primorja; bio je i ostao rasadnikom narodne svijesti, pa je, čak i kada su se u okolici počeli razvijati gradovi danas daleko veći od njega, uspio sačuvati autonomiju, jezik i običaje.
U davna se vremena Kastavština protezala sve do obronaka Učke, a za kastavsku su se gospoštiju otimala mnoga feudalna gospoda. O veličini i značaju Kastva ranijih stoljeća danas svjedoči i stara gradska jezgra opasana srednjovjekovnim gradskim zidom s devet kula, smještena na brijegu visokome 365 metara, koja je bila i ostala središtem cijele Kastavštine.
Danas Grad Kastav uspješno sjedinjuje svoje povijesne vrednote sa suvremenim življenjem. Od osamostaljenja Republike Hrvatske te ponovnoga ustroja Grada Kastva kao samostalne jedinice lokalne samouprave nositelji napretka Grada postaju malo i srednje poduzetništvo, za čiji su razvoj osigurani povoljni uvjeti, posebno zahvaljujući blizini Rijeke i Opatije, gospodarskoga odnosno turističkoga središta regije.
Obilježja su Kastva i međunarodne manifestacije Kastafsko kulturno leto i Festival gitare, koji gostovanjima brojnih svjetski poznatih umjetnika ljeti privlače tisuće posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva.
Uz Kastav se vezuju i tradicionalni praznik mladoga vina - Bela nedeja, zatim karnevalsko veselje koje svake godine počinje na Antonju, 17. siječnja, susreti puhačkih orkestara, harmonikaša, vinara, izvrsni restorani u ugodnome ambijentu staroga grada i okolice, te još mnoštvo drugih zanimljivosti, o kojima možete više otkriti na stranicama koje slijede...
Izvor: www.kastav-touristinfo.hr
Povijest u Kastvu živi na svakomu koraku. O drevnomu kamenom gradu na brijegu, opasanome gradskim zidom, jednostavno je nemoguće bilo što reći a da se ne spomene njegov neosporan povijesni značaj, očuvan kroz mnoge vjekove.
Povijest Kastva seže daleko u prethistorijsko doba, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi. Vrijedno je nalazište ilirska nekropola pronađena u vrtači Mišinci podno Kastva. Tamo su Japodi (pripadnici jednoga od ilirskih plemena) u razdoblju od VI. do II. st. pr. n. e. pokapali svoje mrtve. U nekropolama su, između ostaloga, pronađeni primjerci nakita, dugmadi, ukrasnih igala.
Nije pouzdano utvrđeno po čemu je Kastav dobio ime. Neka tumačenja navode da je ime izvedeno od keltske riječi kast - stijena, a druga od latinske riječi castellum - utvrda, dvorac.
O srednjovjekovnoj živosti na području Kastavštine svjedoče do danas očuvani vrijedni spomenici - gradski Kaštel, gradska Loža i Volta, crkva sv. Jelene Križarice, Trg Lokvina, ruševna Crekvina i crkvica Sv. Trojice, ali i mnoštvo detalja ugrađenih u kamenu jezgru ovoga grada.
O iznimno bogatoj povijesti grada Kastva svjedoče zapisi u mnogim knjigama; pisani ga dokumenti navode u svim važnijim izdanjima koja se bave hrvatskom poviješću, pa i poviješću ovoga dijela Europe.
Od pretpovijesti do 17. stoljeća
Kastav - grad koji s 365 metara visokoga brijega bdije nad najsjevernijim dijelom Kvarnera - mnogo je više od stare gradine, a njegova priča počinje u dalekoj povijesti. Gotovo da nema razdoblja u prošlosti našega širega zavičaja koje nije obilježeno spominjanjem kastavskoga imena - od prethistorijskoga naselja iz doba paleolitika, rimskoga tabora pa do dolaska Hrvata.
Danas područje Grada Kastva nije veliko, no u davna se protezala sve do obronaka Učke, pa su i Veprinac i Mošćenice bili dijelom Kastavskoga kapitanata. U svojim drevnim kulama, srednjovjekovnoj Loži, zidinama Crekvine, crkvi sv. Jelene Križarice, staroj šterni na Trgu Lokvina i nekadašnjemu kapitanskom Kaštelu, u čijemu jednom krilu i danas stoluje gradska vlast, Kastav čuva gotovo sve svoje ispričane i neispričane, još uvijek žive i davno zaboravljene priče.
Zakon Grada Kastva iz leta 1400., gradski statut napisan na čakavskom narječju i starim hrvatskim pismom, glagoljicom, jedan je od bisera u ogrlici kvarnerskih hrvatskih statuta. Zakon je bio napisan na temelju starih pravica, dakle na temelju običajnoga prava. Kao i svi stari gradski statuti i Kastavski je statut važan pravni spomenik onoga doba.
Kastavski je Kaštel, sjedište kapitana (predstavnika vlasnika grada), izvorno sagrađen krajem 14. stoljeća. Nažalost, Ivan Thierry, pretposljednji od kastavskih gospodara, je uoči revolucionarnih zbivanja u Europi 1843. godine dao spaliti kompletnu gospoštijsku arhivu, tako da su gotovo u potpunosti uništeni stoljetni zapisi o bogatoj kastavskoj povijesti. Posljednji je kastavski vlasnik bio Juraj Vranyczany Dobrinović (do 1848.).
Od 17. stoljeća do danas
U 17. je stoljeću Kastav u posjedu isusovaca, za čije je vladavine sredinom 18. stoljeća, na mjestu ranije male crkve sv. Marije, započeta gradnja velike crkve - Crekvine, čija je gradnja prestala ukinućem Isusovačkoga reda 1773. godine. Legenda kaže da je tlaku (prisilna radna obveza na feudalnom imanju ) morala odrađivati i udovica s četvero djece. Crkva je bila gotovo dovršena kad ju je udovičino prokletstvo srušilo do temelja. Ostao je sačuvan samo sjeverni zid i svetište.
Na Trgu Lokvina, pod gradskim Kaštelom, 1666. su se godine Kastavci pobunili protiv sve većih nameta i samovolje kapitana Morellija. Provalili su u Kaštel i kapitana utopili u lokvi, koju od tada nazivaju i kapitanovom lokvom. O tomu događaju, te o slozi Kastavaca koji su preuzeli kolektivnu krivicu za taj čin, svjedoči natpis na šterni (cisterni za vodu): Si smo ga...
Povijest kastavskoga organiziranoga školstva počinje 1770. godine. Naime, tada je počela raditi Prva pučka učiona (osnovna škola) na ovome području. Godine 1866. je pod geslom Složimo se! osnovana prva hrvatska čitaonica u Istri - kastavska Čitalnica. Na brdašcu Sveti Mihovil u Rubešima, podno Kastva, održan je I. tabor Hrvata Istre, Primorja i kvarnerskih otoka, koji je 21. svibnja 1871. godine okupio oko deset tisuća ljudi, što je za ono vrijeme i ondašnje prilike više nego impresivan broj.
Godine 1885. počela je u Kastvu raditi Državna stručna škola obrtnog risanja, popularna Delavska škola, u kojoj su učenici iz Kastavštine i njezine okolice, Istre, Gorskoga kotara i kvarnerskih otoka izučavali raznovrsna zanatska umijeća. Početkom 20. stoljeća, točnije 1906. godine, u Kastvu je otvorena i Učiteljska škola, koja je radila sve do 1947. godine.
Šire je kastavsko područje tijekom II. svjetskoga rata preživjelo mnoga razaranja i stradanja. U radoblju između dva svjetska rata Kastavština je podijeljena između Italije i Jugoslavije. Grad Kastav ostao je u Kraljevini Jugoslaviji, a bio je sjedište i općine i najmanjega kotara u zemlji.
Poslije II. svjetskoga rata Kastav je imao vlastitu općinu do 1956. godine, kada je pripojen tadašnjoj velikoj Općini Rijeka. Kastav 1993. godine ponovo postaje samostalna općina, a 1997. je dobio status grada.
Izvor: www.kastav-touristinfo.hr
Muzejska zbirka Kastavštine
Stoljećima je iznad gradskih vrata bilo sjedište kastavskoga poglavarstva, a kasnije se u tomu prostoru stanovalo. Godine 1981. tu je uređena Muzejska zbirka Kastavštine s autentičnim predmetima, dokumentima, fotografijama, geografskim kartama te bogatom etnografskom zbirkom. Sve to priča o burnoj prošlosti ovoga kraja, od pretpovijesti i srednjega vijeka, preko devetnaestoga stoljeća pa sve do završetka II. svjetskoga rata.
Bačvarska zbirka
U Pelinima, najstarijem predjelu kastavske gradske jezgre, odmah nakon ulaska u grad, u prizemlju je jedne od starih kuća nekada bila bačvarija. U dvorištu je bačvarije očuvana škalnica - namakalo za duge (oblikovane daščice od kojih su se izrađivale bačve i ostale drvene posude kakve su se nekada koristile u svakodnevnome životu). U bačvariji su izloženi bačvarski alati i raznovrsni proizvodi od drva koji se danas malo gdje mogu vidjeti. Uz najavu, posjetioci bačvarije mogu degustirati dobra domaća vina i rakije.
Knjižnica Kastav
Knjižnica Kastav slijedi tradiciju kastavske Čitalnice. Ogranak je Gradske knjižnice i čitaonice Viktor Car Emin Opatija te žiteljima Kastva i njihovim gostima nudi informacije, znanje, kulturu, te omogućuje da kreativno i kvalitetno provedu slobodno vrijeme. U Knjižnici je moguće koristiti internet. Krajem je XVII. st. odlučeno da se lokva nadsvodi i postavi šterna (cisterna za vodu), koja i danas ukrašava trg. O tom događaju svjedoči i uklesani natpis na grlu šterne. U Kaštelu je 1770. godine počela raditi prva javna pučka škola na području Kastavštine.
Speleogalerija
U kuli se iza Sv. Jelene i zvonika nalazi Speleogalerija - galerijsko/muzejski prostor na temu speleologije, jedinstven u Republici Hrvatskoj. Izložbeni postavi ilustriraju rad kastavske Speleološke udruge Estavela, geološke osobitosti kraškoga reljefa Kastavštine i zanimljivosti o flori i fauni toga područja.
Izvor: www.kastav-touristinfo.hr
| Turistička zajednica županije |
|
 |
Nikole Tesle 2, 51410 Opatija |
 |
+385 (0) 51 272 988 |
 |
|
 |
kvarner@kvarner.hr |
 |
www.kvarner.hr/ |
| Turistički ured |
|
|
Trg matka Laginje 5, 51215 Kastav |
|
+385 (0) 51 691 425 |
|
+385 (0) 51 691 330 |
|
tz.grada.kastva@ri.t-com.hr |
|
www.kastav-touristinfo.hr |
| Primorsko-goranska županija |
Kastavska šuma
Na šumskom području, poznatijem pod nazivom Kastavska šuma nalaze se značajne šume primorske bukve. U manjoj mjeri zastupljena je i šuma crnog graba, a zbog oplemenjivanja krajolika, umjetno su uzgojene i četinjače - crni bor, jela i smreka. Najpoznatiji stanovnik ovih predjela je puh, a uz njega i srne, lisice, jazavci, zečevi, kune i bogat svijet ptica šumskih staništa. Povremeno područje nastanjuju jeleni i divlje svinje.
Izvor: www.planinarstvo.bloger.hr
Grad Kastav se oduvijek s pravom ponosio svojom kulturnom baštinom, a kulturne su manifestacije i danas najprepoznatljivije obilježje grada. Kastav je tijekom drugih stoljeća sačuvao znatan dio svojih kulturno-povijesnih spomenika i tradicija, a svaka je nova generacija Kastavaca tome mozaiku kulturnoga blaga dodavala poneki nov kamenčić.
Kastav se može pohvaliti vrlo razvijenom glazbenom tradicijom, kao i drugim vidovima, najvećim dijelom amaterskoga, kulturnoga rada. Na zasadima kastavskoga kulturnoga amaterizma nikle su tijekom proteklih desetljeća manifestacije Kastafsko kulturno leto i Festival gitare koje se ubrajaju među najbolje ljetne manifestacije u ovoj regiji. Počeci međunarodnoga festivala kulture Kastafsko kulturno leto sežu u 1992. godinu, a Festival gitare se s iznimnim uspjehom održava od 1997. godine.
Po svojim uspjesima i izvan granica Kastavštine poznate i amaterske glazbene družine - Glazbeno društvo Spinčići, muška i ženska klapa Kastav te Kulturno-prosvjetno društvo Istarska vila, pri kojemu djeluje scenska skupina Kastafski pučki teatar.
Osim bogatstva kulturno-povijesnih spomenika te vrlo stare tradicije školstva na ovome području, Kastavština je očuvala i vlastiti jezik, čakavštinu, koja ima velik broj starih obilježja hrvatskoga jezika. Izvanredna izražajna snaga čakavskoga narječja rezultirala je činjenicom da su mnogi i kastavski lokalni pjesnici i književnici pisali na čakavštini; ovdje svakako treba izdvojiti Berta Lučića, najizvođenijega i najpopularnijega kastavskoga komediografa.
Crkvica sv. Lucije
Grobljanska crkvica koja je sagrađena u XV. stoljeću. Zanimljiva je po tome što joj je u XIX. st. promijenjena orijentacija istok-zapad, pa je danas jedina crkva u Kastvu i okolici kojoj je orijentacija sjever-jug.
Aleja velikana
U Aleji velikana posjetitelje Kastva pozdravlja Vladimir Nazor, veliki hrvatski književnik koji je u Kastvu na mjestu ravnatelja Učiteljske škole proveo 10 godina (od 1908. do 1918.), a poznato je i da je upravo u Kastvu počeo pisati i na čakavštini.
Poprsje Ivana Matetića Ronjgova
Muzikologa i skladatelja, koji je postavio teorijske temelje tzv. istarske ljestvice; zaljubljenika u ovaj kraj koji je brižljivo prikupljao i bilježio glazbenu baštinu Istre, Primorja i sjevernojadranskih otoka. Na temelju je toga narodnoga blaga napisao i mnoge autorske skladbe.
Poprsja"Istarskoga trolista" - Vjekoslava Spinčića, Matka Laginje i Matka Mandića - poznatih po prosvjetiteljskomu radu tijekom druge polovice XIX. stoljeća te borbi za nacionalna, ekonomska i politička prava žitelja ovoga kraja.
Kotlarska zbirka
Nekadašnja je kotlarska radionica danas izložbeni prostor o kotlarskomu zanatu, koji je u prošlosti bio razvijen u Kastvu. Prikupljeni eksponati ilustriraju mnogima nepoznat kotlarski zanat i oblikovanje bakrenih predmeta koji su bili sastavni dio svakodnevice minulih godina.
Crkvica sv. Sebastijana i Fabijana
Na korak se od spomenika velikanima prošlosti nalazi crkvica sv. Sebastijana i Fabijana koja od XVI. stoljeća stanovnike Kastva čuva od bolesti. Crkvica je potkraj XIX. st. dijelom obnovljena i tada joj je nadograđeno klasicističko pročelje.
Fortica
Nekadašnja je utvrda danas šetalište i ugodno mjesto za predah u hladovini divljega kestena, uz prekrasan pogled na Kvarner i Učku. Ulaz na Forticu ukrašava štandar (jarbol za zastavu), s uklesanim riječima Kastav va Ustavnom letu 1861., te ploča s planom Kastva.
Ilirska nekropola Mišinci
U obližnjoj je kraškoj vrtači, stotinjak metara zračne linije istočno od Fortice, pronađena ilirska nekropola iz razdoblja između VI. i II. st. pr. n. e., s vrijednim nalazima koji se čuvaju u Muzejskoj zbirci Kastavštine.
Gradska Loža
Građevina namijenjena javnim okupljanjima sagrađena je 1571. godine. U Loži je zasjedalo vijeće, a po potrebi je to bila i sudnica u kojoj se sudilo onima koji su se ogriješili o odredbe Zakona grada Kastva od letta 1400. Stoljetno je običajno pravo zapisano na samome početku XV. st. glagoljskim pismom i narodnim jezikom. Pronađeni su i sačuvani kasniji prijevodi na latinski, njemački i talijanski jezik. Zakon spominje i Belu nedeju, svečanost u čast tek otočenoga mladoga vina prve nedjelje u listopadu, običaj koji se sačuvao do danas. Kastavci su se pod Ložom često okupljali i zbog zabave i plesa za Belu nedeju i druge godišnje sajmove. Loža je u Kastvu najveća i najočuvanija na području Kvarnera.
Voltica
U staru se gradsku jezgru ulazi kroz Volticu (gradska vrata) koja je uređena 1731. godine za isusovačke vladavine kastavskom gospoštijom. Iznad baroknoga kamenoga portala je 1769. godine postavljen grb isusovačkoga reda. U prošlosti su se zalaskom sunca čvrsta drvena vrata na ulazu u grad zatvarala, a otvarala su se pojavom prvih jutarnjih sunčevih zraka.
Gradske zidine
Gradske obrambene zidine građene su od IX. do XVI. stoljeća. Nekada je u sastavu zida bilo devet kula, a danas ih je sačuvano šest. Nekoliko se kula danas koristi za stanovanje, a cijelom su dužinom južne strane gradskoga bedema nadograđeni stambeni prostori, u kojima se i danas stanuje.
Čitalnica
U glavnoj se gradskoj ulici nalazi kuća sa spomen-pločom Čitalnici - prvoj hrvatskoj čitaonici u Istri, osnovanoj 1866. godine kao centar preporodno-prosvjetiteljskih aktivnosti. Bila je jedna od najznačajnijih ustanova te vrste na prostorima Istre i Primorja. Na tim je bogatim kulturnim tradicijama 1901. godine osnovano Kulturno-prosvjetno društvo Istarska vila u kojemu su djelovale tamburaška, dramska i recitatorska sekcija.
Lokvina, Kaštel i crkvica Sv. Trojice
Srce Kastva je Lokvina, glavni gradski trg. Od početka se XV. st. na tome mjestu nalazi stari Kaštel, u kojemu su prebivali kapitani - namjesnici koji su u ime vlasnika upravljali Kastvom i cijelom gospoštijom. Pokraj kaštela je i pripadajuća crkvica Sv. Trojice. Trg je dobio ime po lokvi u kojoj se skupljala kišnica za potrebe grada. U toj su lokvi Kastavci 1666. godine utopili kapitana Morellija koji im je nametao više dažbina i poreza nego što je to Statutom bilo propisano. Složni Kastavci nikada nisu odali imena krivaca.
Župna crkva sv. Jelene Križarice
Svojim je zvonikom najdominantnija građevina cijeloga Kastva. Sagrađena je na brijegu 377 m nad morem. Danas je trobrodna a do XVII. st. bila je jednobrodna. U XVIII. st. preuređena je u baroknome stilu s bogatim interijerom, od čega su najvažniji dijelovi korske klupe i klecalo, krstionica i srebrni svjećnjaci iz XVII. st. Zanimljivost su crkve i crteži s motivima Deset Božjih zapovijedi oslikani nad stupovima između glavnoga i bočnih crkvenih brodova. Uz crkvu se uzdiže 32 m visok zvonik sagrađen 1724. godine. Pogled koji se pred crkvom pruža na cijeli Kvarnerski zaljev i planinu Učku nikoga ne ostavlja ravnodušnim.
Delavska škola
Delavska je škola osnovana 1885. godine kao jedna od prvih škola takve vrste u ovoj regiji. Mladići koji su u toj školi dobivali stručna znanja postajali su kasnije vrsni zanatlije - kamenoresci, kovači, bravari, zidari, tesari, po kojima je i danas ovaj kraj poznat.
Žudika
Naziv Žudika (od talijanskoga giudicare - suditi) označava predio iza župne crkve sv. Jelene i najvišu kulu gradskih zidina. Na tome su se predjelu nekada izvršavale presude za prijestupe, a stari dokumenti spominju i spaljivanja vještica.
Crekvina
Na mjestu su nekadašnje crkve Marijina Uznesenja, uništene razornim potresima 1750. i 1754. godine, isusovci u XVIII. stoljeću gradili veliku istoimenu crkvu za koju još nije pouzdano utvrđeno je li ikada dovršena. O gradnji je crkve sačuvano tek nekoliko narodnih legendi. Ruševina crkve, kojoj su Kastavci nadjenuli naziv Crekvina, početkom je XX. st. uređena u šetalište iz kojega se kroz nekadašnju apsidu može krenuti u šumu Loza i dalje kroz Lužinu, pješačkim putem sve do Klane. Kastav je jedan od rijetkih gradova u kojemu se jednim korakom iz grada dolazi u šumu, u kojoj su uređene tri šetnice.