Malinska, područje na otoku Krku koje nije imalo naseobinsko, kaštelsko središte. Cijeli kraj zove se Dubašnica u zapadnome dijelu otoka Krka. Isto tako to je jedini krčki kraj za koji točno znamo kad je naseljen. Naime, sve do 15. st. Dubašnica je bila gotovo bez stalnih stanovnika, kao i južnije područje od nje, gotovo do grada Krka. Naziv kraja potječe od duba ili hrasta, jer tu su bogate šume i pašnjaci uz ponešto oranica. Dubašnica je uglavnom bilo omišaljsko područje, već otprije 12. stoljeća, ali dio su držali i Krčani.
Malinska, kao središte Dubašnice, nekada otočna luka za izvoz drva, te omiljena turistička destinacija bečke aristokracije. Spominje se u 15. st. kao dobro sidrište na kojem su se brodovi sklanjali za vrijeme jačih vjetrova, osobito jakog juga. Dolaskom parobroda 1866. godine, Malinska od luke za izvoz drva, postaje klimatsko lječilište zahvaljujući blagoj klimi s oko 260 sunčanih dana godišnje. Danas je jedno od jačih otočnih turističkih odredišta, poznato po brojnim plažama i razvijenom hotelijerstvu, te obiteljskom turizmu.
Nedaleko Malinske smjestio se Porat, mirno mjesto u kojem je stanovništvo nekada živjelo od ribarstva, a danas je vodeću ulogu preuzeo turizam. Naziv mjesta dolazi od talijanske riječi porto što u prijevodu znači luka. U Portu se nalazi samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša. U samom sklopu samostana postoji muzej sa sakralnom zbirkom te vrijednim eksponatima, svjedočanstvima narodnog života i običaja ovoga kraja. Uz već spomenuti samostan nalazi se crkva sv. Marije Magdalene.
Foto: Wiki; This file is licensed under the Creative Commons Attribution-Share Alike 2.0 Generic license; Autor: .:GIO::IAB
Povijest Malinske započinje u 15. stoljeću, izgradnjom mlina (melin, malin) po kojem je Malinska dobila ime. Kroz čitavo 15. stoljeće, na poticaj Krčkog kneza Frankopana, traje naseljavanje područja Dubašnice, kraja oko Malinske. Zanimljivo je napomenuti da je kraj Dubašnica jedino područje na Krku koje tada nije imalo nikakvo urbano središte. Ovaj kraj je nekada bio prepun šuma i pašnjaka, ali su novodošli stanovnici postupno to pretvorili u oranice. Središte kraja Dubašnice, bilo je naselje Bogovići, danas se to naselje stopilo s Malinskom u jedinstvenu cjelinu.
U 18. stoljeću, uz već postojeću luku Porat, i sama Malinska postaje značajna luka na otoku, iz koje su se izvozili proizvodi tog ruralnog kraja; drvo, maslinovo ulje te poljoprivredni i stočarski proizvodi. Prve kuće u naselju sagrađene su 1788. i 1795. godine, ali je i nadalje sve do kraja 19. stoljeća Malinska je bila vrlo malo selo.
Razvoj Malinske sudbinski je odredila 1880. godina, i dolazak prvog turističkog parobroda. Od tad je započela nova grana gospodarstva Malinske - turizam, isprva je to bio isključivo lovni, a od 20. stoljeća razvio se zdravstveni i kupališni turizam. Od tad se Malinska polako razvija, a broj stanovnika povećava.
Zenit razvoja Malinske bile su 1970-te kada je otvoreno Hotelsko naselje Haludovo. Kada je dovršeno 1971. godine, bilo je najeksluzivnije naselje na istočnoj obali Jadrana. U sklopu naselja Haludovo, radila je i kockarnica koja je trebala biti magnet za bogate turiste tijekom cijele godine. 1972 godine, u kockarnicu Haludova došlo je nekih 60 Penthouseovih zečica, koje su trebale dati sjaj i potrebni glamur kockarnici. No ubrzo je ta eksperimentalna poslovna veza, između američkog izdavača Boba Gucionea i domaćih hoteljera pukla. Haludovo nije postalo novi Monte Carlo, a niti se turistička sezona nije bitnije produžila u zimske mjesece, ali je Haludovo ipak relativno dobro radilo, sve do privatizacije 1990-te . Danas je Haludovo u vrlo jadnom stanju, i najveći njegov dio ne radi.
Izvor: Wiki; Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete korištenja za detalje.
| Turistička zajednica županije |
|
 |
Nikole Tesle 2, 51410 Opatija |
 |
+385 (0) 51 272 988 |
 |
|
 |
kvarner@kvarner.hr |
 |
www.kvarner.hr/ |
| Turistički ured |
|
|
Obala 46, 51 511 Malinska |
|
+385 (0)51 859 207 |
|
+385 (0)51 858 254 |
|
tzo-malinska@ri.t-com.hr |
|
|
| Primorsko-goranska županija |
Prirodne ljepote, ugodna i blaga klima predstavljaju značajno obilježje Malinske. Upravo su te prirodne značajke utjecale na početke razvoja turizma. Zahvaljujući bujnoj vegetaciji i mikroklimi, Malinska je poznata po lječilišnom i kupališnom potencijalu.
Plaže
Čisto more i brojne privlačne plaže omogućuju uživanje u moru i suncu. Već godinama se na plaži Rupa, kao priznanje kvaliteti i opremljenosti plaže, vijori međunarodna nagrada, Plava zastava.
Izvor: TZ Malinske
Foto:Wiki; Ova datoteka je licencirana pod Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima 2.0 nelokaliziranom licencijo; Autor: International Festival
Sama Malinska, je novije naselje te nema vrjednijih povijesnih spomenika, ali u neposrednoj okolici mjesta nalaze se:
Crkva Sv. Marije Magdalene u Portu
Nalazi se na krajnjem zapadu Malinskog zaljeva, nasuprot Malinske. Nju su u 15. stoljeću Frankopani darovali glagoljašima, koji su uz nju izgradili samostan. U samostanu se danas nalazi i mali uređeni muzej sa sakralnim sadržajima te vrijednom etnografskom zbirkom, iz Dubašnice. Još 1850. godine sagrađen je i toš za proizvodnju ulja.
Župna crkva sv. Apolonara
Crkva sv. Apolonara u Bogovićima, sagrađena u 19. stoljeću, na mjestu na kojem se nekada nalazila kapelica.
Svake godine održava se tradicionalna Malinskarska noć – dan općine i blagdan Sv. Apolinara zaštitnika župe i mjesta, koja se tradicionalno priređuje 23. srpnja.
| Kulturno ljeto |
Malinska na Krku svojim gostima nudi impresivan kulturni program kojim ljetni odmor obogaćuje, čineći ga vrjednijim... | |||