Otok Murter najveći je i kopnu najbliži otok na šibenskom području, odvojen od kopna uskim Murterskim kanalom, preko kojega je u mjestu Tisno izgrađen pokretni most dužine 12 metara. Asfaltiranom cestom (6 kilometara) povezan je s Jadranskom turističkom cestom, a od Šibenika je udaljen 29 km. Vapnenački dio otoka pokriven je oskudnom vegetacijom. Na sjeverozapadnom dijelu Murtera nalaze se plodna polja i zdenci pitke vode. Najviši vrh je Raduč, visok 125 metara.
Smješten na vratima Kornatskoga otočja (Murterani su vlasnici većine zemljišta), Murter je privlačna točka nautičara, ali i svih ljubitelja tihog odmora. Počeci turizma u Murteru sežu u tridesete godine ovoga stoljeća, kada je u uvali Slanica izgrađena Češka vila.
Stanovništvo otoka Murtera bavi se poljoprivredom, stočarstvom i ribarstvom. Od poljoprivrednih kultura najviše se uzgaja maslina, voće i povrće. Danas su osim tih tradicionalnih djelatnosti razvijeni turizam i mala privreda.
Murter nudi raznovrstan smještaj (hotel, apartmani, marina), lijepe i tihe plaže, brojne restauracije i gostionice, no svaki će murterski gost s posebnim doživljajem posjetiti Kornatsko otočje za jednog od svakodnevno organiziranih izleta. U mjestu su sportski tereni (tenis, košarka, mali nogomet), a postoji mogućnost za sportove na vodi. U ljetnoj sezoni organiziraju se razna sportska natjecanja, a prethodi im travanjska regata Murter - Kornati kao svojevrstan uvod u sezonu.
| Murter |
Dobrodošli u Murter, to čudesno mjesto koje vlada svojim "prekomorskim kolonijama"- otocima i otočićima... | |||
| Tisno | Tisno se smjestilo na najužem dijelu murterskog kanala (30 m širine). Novi dio naselja je podignut na kopnu... | |||
| Jezera |
Mjesto Jezera smješteno je na jugoistočnoj strani otoka Murtera, koje broji 960 stanovnika, a od mosta u naselju... | |||
| Betina |
Betina je mjesto na otoku Murteru udaljeno 7 km od mosta – fiksne poveznice otoka s kopnom... | |||
| Izvor: TZ Murter, TZ Šibensko-kninske županije | ||||
Otok Murter je bio nastanjen već u pretpovijesti i u doba Ilira. Liburni i Rimljani, koji su živjeli na otoku, ostavili su jasne tragove svoje nazočnosti. Arhitektonski ostaci rimskih objekata, lučkih uređaja i mozaici govore o važnosti otoka u antičko doba.
Otok prvi put spominje Plinije Stariji pod imenom Colentum. Hrvatsko ime otoka Srimac (Srimač) javlja se 1251. godine kad je ugarsko-hrvatski kralj Bela odredio granice šibenske komune. Od 1740. godine otok dobiva ime Murter. Podrijetlo imena Murter još je znanstveno nedokazano. U novije vrijeme prevladava mišljenje da se naziv Murter odnosi na antičko izdubljeno kameno korito koje se nalazilo u sklopu preše za ulje, a zvalo se mortarium. Riječ mortar, mortario u hrvatskom jeziku ima značenje mužar, stupa - radi se o nazivima za posude u kojima se ručno melju žitarice, a stupa se koristi i kao naziv za prešu ili tijesak. Drugo promišljanje vezano je uz toponim uvale Murtar koja se nalazi na jugozapadnom dijelu otoka po kojoj je kasnije cijeli otok dobio ime.
U blizini današnjeg naselja nalazio se antički grad Colentum čiji ostaci, koje je već velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživljavao svoj procvat najverojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.- 68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. godine.
Grad je imao tipičnu antičku arhitekturu, kuće podignute na kat, cisterne za vodu, terme i uske ulice popločane kamenim pločama vrlo slične današnjim ulicama u starim dijelovima dalmatinskih gradova, pa i starom dijelu Murtera. Arheolozi su otkrili luksuzne zgrade, najverojatnije ljetnikovce, terasasto raspoređene niz padinu Gradine, s pročeljima okrenutim prema moru. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Dio ruševina uz obalu bio je obnovljen, ali Colentum više nikada nije vratio svoj početni sjaj. Daljnja sudbina Colentuma se ne zna.
U XIII. st. na otoku postoje dva naselja - Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter, i Jezera. Stari dokumenti kazuju, da je godine 1298. imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljica i bosančica što dokazuju sačuvani stari župni dokumenti iz tog vremena. Godine 1866. osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji, koja je imala važnu ulogu u narodnom preporodu. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga. Mjesta Betina i Tisno nastali su u doba turskih provala u šibensko područje u XVI st.
Srednjovjekovni Murter je nastao na prostoru današnjeg Sela, podalje od mora, dok je luka Hramina formirana mnogo kasnije, u trenutku kada su Murterini postali, otkupom posjeda, najbrojniji vlasnici kornatskih otoka. Do njih su mogli samo brodom, pa je za to trebala i odgovarajuća lučka infrastruktura.
Izvor: TZ Murter
Otoci oko otoka Murtera
Za razliku od Kornata koji su zemljopisna i geomorfološka cjelina, otoci oko otoka Murtera i Murterskog mora grupirani su u nekoliko otočnih skupina i su(vlasničkih) cjelina. Stanovnici otoka Murtera, odnosno naselja Murter i Betina vlasnici su i suvlasnici 134 kornatska otoka među kojima su svih 89 nadmorskih kopnenih jedinica u Nacionalnom parku "Kornati". Osim toga, stanovnici otoka Murtera vlasnici su i suvlasnici još 55 nadmorskh kopnenih jedinica, od kojih se šest nalazi u administrativnim granicama Zadarske županije, te još šest u granicama grada Šibenika. Prekomorski posjedi stanovnika otoka Murtera i kornatski arhipelag obuhvaćaju 207 nadmorskih kopnenih jedinica (otoka i hridi).
Izvor: TZ Murter
| Turistička zajednica županije |
|
 |
Fra Nikole Ružića bb 22 000 Šibenik |
 |
+385 (0) 22 219 072 |
 |
+385 (0) 22 212 346 |
 |
info@sibenikregion.com |
 |
www.sibenikregion.com |
| Turistički ured |
|
|
Rudina bb, 22243 Murter |
|
+385 (0) 22 434 995 |
|
+385 (0) 22 434 990 |
|
tz-murter@si.htnet.hr |
|
www.tzo-murter.hr |
| Šibensko-kninska županija |
Ime otoka Murtera pokriva akvatorij koji je na sjeverozapadu omeđen Murterskim kanalom, na jugoistoku rtovima šibenskih otoka Kaprija, Kakna i Žirja, na jugu Samogradskim vratima, na jugozapadu pučinskim (piškerskim) nizom kornatskih otoka, na sjeverozapadu prolazom Velika Proversa i otočićima Malim Tremulićem, Božikovcem i Malom Balabrom, prema sjeveru Srednjim kanalom, zadarskim otocima Gangarom i Murvenjakom, te konačno Vrgadskim kanalom i otočićima Articom velom i Articom malom. U sredini tog prostora koji je postao jednim od najatraktivnijih i najposjećenijih nautičarskih područja u Europi, nalazi se Murtersko more.
Murtersko more
Murtersko more je najveći morski prostor između šibenskog i zadarskog arhipelaga. Površina mu je 210 četvornih kilometara, a najveća dubina 94 metra. Na sjeveroistočnoj strani Murterskog mora je otok Murter, sa sjeverozapada, jugozapada i juga okružuju ga Kornati, a na njegovoj jugoistočnoj strani su poznati šibenski otoci Žirje, Kakan i Kaprije. Na sredini jugoistočnog ruba Murterskog mora nalaze se Tetovišnjaci - skupina od pet otoka i jedne hridi. Lako uočljivi i prepoznatljivi, Tetovišnjaci su dobar orijentir pri plovidbi nevelikim, ali ćudljivim Murterskim morem. Iako je opsegom maleno, Murtersko se more ne smije podcjenjivati. Izloženo je jakim vjetrovima i naglim promjenama vjetra te jakim morskim strujama pa nautičari u njegovim vodama uvijek moraju biti oprezni.
Izvor: TZ Murter
