Primorsko-goranska županija

Gastronomska ponuda brojnih restorana i gostionica temelji se na zdravoj prehrani i mediteranskoj kuhinji: prirodna hrana iz vrta; ribe, školjke i rakovi u primorju i divljač u gorju, otočka janjetina, creski i krčki ovčji i grobnički kozji sir, pršut, medvjeđa šapa, kobasice od divljači, vepar pod pekom ...

Od 60-ak vrsta nastanjenih rakova mnogi turisti najviše cijene škamp. Njegove se kolonije u većoj količini mogu naći jedino još upravo na Kvarneru. Bilo koja od mnogobrojnih vrsta riba – orada, škarpina, zubatac, skuša, tuna, srdela ili gavun – istoga dana ulovljena i poslužena, gastronomski je doživljaj za pamćenje. Za začin većine jela koristi se djevičansko domaće maslinovo ulje, a neizbježne su u ponudi i domaća tropovica i šljivovica među  više sorta autohtonoga vina, najcjenjenija je vrbnička žlahtina.

GORSKA KUHINJA
U zaleđu visokih brda, tek nekoliko kilometara od mora, spremaju se tradicionalna jela – ljeti, lakša povrtna variva, sušeno meso i slanina, divljač i mliječni proizvodi, a zimi jela s grahom, krumpirom, kiselim kupusom i suhim mesom. Palenta s mlijekom ili gulašima, te tjestenina nude se u sva godišnja doba. Beru se šumski plodovi, uzgaja povrće, kiseli kupus. Divljač i slatkovodna riba, te gljive također su omiljeni u goranskoj kuhinji, a osobito su zanimljiva lovačka i pastirska jela pripremana u jednom loncu. Gorani su poznati kao izuzetni lovci i sami vješti kuharskim umijećem.

Svoje goste rado nude specijalitima puhovima, pečenim zecom ili srnećim butom, plećkom divlje svinje ili medvjeđim odreskom ili gulašem od srnetine i veprovine s domaćim njokima i brusnicama, suhim borovnicama i šljivama. I ribe su često na tanjurima Gorana i njihovih gostiju. Zbog izuzetno zdrave okoline i čiste vode u kojoj žive, veoma su ukusne. Najčešće se prže, ali i kuhaju, peku na žaru, a priprema se i gusta riblja juha, poput brodeta u susjednom Primorju. Posebno je ukusna ako se uz miješanu ribu u juhu ukuhavaju i riječni rakovi, a ponetko dodaje i žablje rakove. Klima, vegetacija, šume i livade, reljef i tlo gotovo da su ovdje idealni za rast gljiva.

U šumama Gorskog kotara ima ih doista toliko da se uvijek može birati nova kojom će se "omastiti brk". Od tridesetak raznih vrsti, posebno se cijeni smrčak, zatim kasnojesenksi vrganj, lisičice, rujnice, prosenjaci, srnjače, sunčanice... Slatkoljupci! U Gorskom kotaru caruje dizano tijesto. Goranske ga domaćice nazivaju povatica, a u njoj je skriven nadjev od sira, jabuka ili pak od oraha, kako se kome dopada. Budući je mnogo namirnica, česte su slastice sa šumskim voćem ili voćne salate i kupovi od šumskih jagoda, borovnica, malina, kupina i brusnica.

PRIMORSKA KUHINJA
Primorska se kuhinja, zahvaljujući svojim mediteranskim i maritimnim utjecajima (Opatijska rivijera, Grad Rijeka, Crikvenička i Vinodolska Rivijera, otoci Krk, Cres, Rab, Lošinj, Susak, Unije, Ilovik..) temelji na ribama, školjkama, rakovima, odnosno glavonošcima, na janjetini, tjestenini, na mediteranskom povrću i voću, začinskom bilju, na maslinama i maslinovom ulju, na kestenima (marunima), i vinu. Ribe i plodovi mora, ovce i koze, grožđe i vino, lovori, ružmarini i začinsko bilje, smokve i masline, lešade i gradele, kultivirano i divlje povrće, šparoge i rajčice, lozovače i travarice, iskonski su pečat sredozemne kuhinje.

Recepti kojima se Primorci diče nastali su u središtu doma, uz ognjište, na kojem bi se ispod peke (čripnje) pekao kruh, mlada janjetina ili kozletina, a u kotliću povrh vatre kuhala sva ostala jela – palenta ili pura, lešala bi se riba ili meso, ukuhavala tjestenina ili maneštra. I danas se još pršut i sir suše iznad ognjišta – tek toliko da ih pomiluje dim. Na suncu i buri suše se hobotnice, sir i riba spremaju se u sol, red ribe, red soli, red ribe... Ponegdje se riba i sir potapa u maslinovo ulje i tako konzervira. Masline trajnost održavaju u slanoj otopini ili zapečene u pećnici nakon što su se namakale u moru.

I za slatkoljupce na Primorju nema brige, mogu se grickati slatke kroštule s bademima, smokvenjak od suhih smokava i oraha s pokojom kapi lozovače, presnac od mladog ovčjeg sira, odnosno skute, a mogu se sladiti i kolačima od sočnih, velikih i slasnih lovranskih trešanja, a posebice i brojnom vrstom kolača od lovranskog maruna.