Šetajući od kamenog sata u Parku Antuna Korlevića prema ulicama starog dijela Višnjana možete doživjeti duh bogate povijesne baštine tog mjesta. O njegovoj prošlosti govorit će vam svaki kamen, svaki kutak, a svaka obitelj može vam ispričati po jednu legendu ili istinitu priču o mjestu. Prolazeći kamenitom ulicom u podnožju brežuljka vidjet ćete gotičku crkvicu sv. Antona iz 15. stoljeća.
Ulica vas vodi do gradskih vrata ukrašenih venecijanskim lavom iz 1517. godine iza kojih vas očekuje ponos ovog mjesta - starogradski trg. Dijelom je opasan zidinama sagrađenim u 13. i 14. stoljeću, a krase ga 27 metara visok zvonik, gradska loža iz 18. stoljeća, šterna te crkva sv. Kvirika i Julite iz 19. stoljeća. S mjesne šterne pruža se, kao na dlanu, jedinstvena panorama krajolika. Pogled seže preko polja, vinograda i raštrkanih kućica okolnih sela, sve do mora.
Višnjanci su poznati kao veoma marljivi ljudi. Svoja su polja, vinograde i stoku cijenili kao najveće bogatstvo, a od svoje su crvene zemlje dobivali ono najbolje što su mogli. Uspješno su očuvali svoju autohtonost pa ovdje možete uživati u bogatoj ponudi tradicionalnih istarskih jela, kvalitetnim vinima renomiranih vinara, maslinovom ulju i mnogim drugim domaćim i ekološkim proizvodima koje možete kušati u ugodnom ambijentu vinskog podruma, gostionice, restorana ili agroturizma. A na odlasku iz Višnjana ne zaboravite sa sobom ponijeti originalan istarski suvenir izrađen kod mjesnih obrtnika kao podsjetnik na divne trenutke provedene u Višnjanu.
Izvor: TZ Istarske županije
Vissignanun, Vicinius, Guissignanus, Visignano – ime Višnjan vjerojatno potječe od latinske riječi Vicinianus što znači u blizini jer je Višnjan u prošlosti bio najbliži posjed Poreča. Najstariji pisani dokument u kojem mu se spominje ime je akt po kojemu su se određivale granice posjeda Sv. Maura iz 1003. godine. Na području sela Strpačići, 1 km od Višnjana, pronađene su bakrene naušnice i igle iz brončanog doba.
Od 2000. do 1000. godine pr. Krista naseljavaju se Iliri, a kasnije i Kelti. Stvorena je državica Istra sa središnjicom u Nesazium (Vizace). Ostaci iz tog razdoblja postoje na brežuljku Montenes (montenes na keltskom znači „lijepa uzvisina“) u blizini Višnjana. Vrijedni pronalasci raznog keramičkog posuđa kao i drugi ostaci iz tog razdoblja, pronađeni su i u samom Višnjanu. Zapadno od Višnjana nalazilo se u antici i srednjem vijeku poznato naselje Dilian sa samostanom i crkvom sv. Mihovila iz 11. st. Oko 170. godine prije naše ere nastaje opsada Vizace od strane Rimljana time Istra postaje dio desete Italske provincije, a Rimsko gospodarenje Istrom prestaje 476. godine poslije nove ere.
Uslijedilo je ostrogotsko doba, te od 539. do 751. godine ovim krajem vlada Bizant, slijede Langobardi koji poluotok uzdižu u rang vojvodstva. Godine 771. Karlo Veliki je porazivši Langobarde zemlju raskomadao u feude. Motovun, u čiju je jurisdikciju u to vrijeme spadalo šire područje Višnjana, 1278. godine predaje se u ruke Sv. Marku te tako ovo područje vezuje svoju sudbinu uz Mletačku Republiku sve do njezinog kraja. Višnjan je administrativno pripadao Motovunu sve do 1847. godine kada postaje samostalna općina.
U doba vladavine Bečkog dvora jačaju gradovi u koje se slijevaju velike količine poljoprivrednih proizvoda, a Višnjanština je sa svojim agrarom uključena u te tokove. Mijenja se socijalna struktura stanovništva, nastaju bolji ekonomski uvjeti. Čitavo područje Višnjana doživljava svoju ekonomsku i kulturnu renesansu.
Izvor: TZ Istarske županije
Izvor Badavca
Badavca je naziv za izvor pitke vode i krašku uvalu na području Općine Višnjan gdje graniči s južnim područjem Općine Karojba. U prirodnom ambijentu pitoresknog krajobraza, svojevrsnog raja za umjetnike, pjesnike, ptice i ljude dobre volje, pokraj legendarnog izvora žive vode što se spominje 740. godine u Istarskom razvodu, za kojeg se vežu mnoge usmene predaje i znamenja, okupljaju se pjesnici, prozaisti, ljubitelji lijepe riječi svake godine posljednje nedjelje svibnja.
Višestoljetni hrast - Hrast medunac
Višnjanski hrast medunac nalazi se 1 km udaljen od raskrižja lokalne ceste Poreč - Pazin i magistralne ceste Trst-Pula. Iz porodice je hrasta medunca (Quercus pubescens Wild), koji ima iznimnu važnost zbog njegove procijenjene starosti od 160 godina. Visina stabla je 18 m, a promjer se procjenjuje od 130 do 136 cm. Stablo je predloženo za uvrštenje u popis zaštićenih objekata prirode (procedura zaštite je u toku u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša).
Izvor: TZ Istarske županije
| Turistička zajednica županije |
|
 |
Pionirska 1, HR-52440 Poreč |
 |
+385 (0) 52 452 797 |
 |
+385 (0) 52 452 796 |
 |
tzsmz@email.t-com.hr |
 |
www.istra.hr |
| Turistički ured |
|
|
Trg slobode 1, 52463 Višnjan |
|
+385 (0) 52 449 142 |
|
+385 (0) 52 449 504 |
|
info@istria-visnjan.com |
|
www.istria-visnjan.com |
| Istarska županija |