Zadar predstavlja sjedište Zadarske županije. Smjestio se u središtu istočne obale Jadranskog mora na površini od 194 km2, gdje živi 69.556 stanovnika, što čini Zadar petim gradom po veličini u Hrvatskoj. Prirodnim položajem okružen brojnim povijesnim mjestima, privlači razvedenom obalom i netaknutom prirodom što ga smješta na visoki položaj među turistički atraktivnim gradovima.
Grad Zadar se prvi put spominje u 4. st. pr. Kr. kao naselje ilirskog plemena Liburna, u obliku imena Jader što predstavlja početka promjene naziva kroz povijest do današnjeg naziva Zadar.
1. st. pr. kr. obuhvaća vladavinu Rimljana na području Zadra gdje Zadar postaje Rmski municipij, a zatim i kolonija Rimljana. Utjecaj rimskih vladara se vidi po planskoj izgradnji grada i pravilnoj mreži ulica.
10. st. obilježava migracija naroda, a s time i naseljavanje Hrvata na ova područja. 13. st. je obilježeno spaljivanjem i osvajanjem od strane Križara i Mlečana, dok 15. i 16. st. karakterizira kulturni napredak i djelovanje hrvatskih pisaca koji pišu na narodnom jeziku.
18. st. karakterizira prestanak vladavine Venecije i početak vladavine Austrije, a zatim vladavina Francuza do prestanka postojanja Ilirskih provincija. 19. st. obilježava ponovna vladavina Austrije sve do 1918. g., a u svemu tomu Zadar zadržava status glavnog grada Kraljevine Dalmacije i crkvenog središta za čitavu Dalmaciju.
Promjena vlasti događa se i 1920. kada Zadar Rapallskim ugovorom postaje sastavni dio Italije sve do kraja II. svjetskog rata koji je ostavio iza sebe brojna razaranja i teško bombardiranje koje je uništilo 80% povijesne jezgre. U okviru Federativne Jugoslavije Zadar je pripojen Hrvatskoj te je doživio velika razaranja u Domovinskom ratu što je zahtijevalo veliku obnovu.
Danas Zadar predstavlja jedna od najznačajnijih gradova s povijesnom jezgrom i brojnim spomenicima koji svjedoče o njegovoj povijesnoj i kulturnoj baštini.
Tekst: Ana Lešković i Anita Filipović
| Turistička zajednica županije |
|
 |
Ilija SMiljanića 5, 23000 Hrvatska |
 |
+385 (0) 23 212 222 |
 |
+385 (0) 23 211 781 |
 |
info@tzzadar.hr |
 |
www.visitzadar.net |
| Turistička zajednica županije |
|
|
Ilije Smiljanića 5, 23 000 Zadar |
|
+385 (0) 23 212 222 |
|
+385 (0) 23 211 781 |
|
info@tzzadar.hr |
|
www.tzzadar.hr |
| Zadarska županija |
| Vransko jezero |
Putujući Jadranskom magistralom prema sjevernoj Dalmaciji, između dva poviješću bogata grada... | |||
| NP Kornati |
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, smjestila se jedna zasebna i po mnogočemu... | |||
| NP Paklenica |
Nacionalni park Paklenica prostire se na primorskoj padini južnog Velebita, neposredno iznad naselja... | |||
| PP Telašćica |
Uvala Telašćica smještena je u središnjem dijelu istočne obale Jadranskog mora, u jugoistočnom dijelu otoka Dugi otok... | |||
| PP Velebit |
Svaki narod ima svoju svetu planinu: Grci - Olimp, srednjoeuropski narodi Alpe, Japanci - Fuji. Hrvatska kultna planina... | |||
| Crkva Sv. Donata simbol je grada Zadra i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog... | ||||
| Zadarska katedrala sv. Stošije (Anastazije) je trobrodna romanička građevina, ujedno i najveća crkva u... | ||||
| Ranokršćanska crkva Sv. Stjepana Prvomučenika promijenila je titular 1632. godine, otkad se u njoj... | ||||
| Crkva sv. Frane najstarija je dalmatinska crkva sagrađena u gotičkom stilu, posvećena je 13. | ||||
| Tijekom prošlosti kroz gradske su zidine probijena mnoga vrata, pa ih je prema povjesničarima bilo... | ||||
| Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside, romaničkog stila, ime je dobila po Sv... | ||||
| Obitelj Grisogono jedna je od starijih iz prošlosti Zadra. Bila je podijeljena u više loza, a iz jedne od... | ||||
| Kneževu palaču u Zadru bilježe povijesni izvori još u 13. stoljeću. Zidne strukture pokazuju romaničke... | ||||
| Danas su sačuvani samo temelji nekoć šesterolisne predromaničke crkve, isprva posvećene sv... | ||||
| Dominantna točka zadarske panorame s mora, velebna zgrada na Novoj rivi izgrađena je prema... | ||||
| Nalazi se istočno od monumentalnih Kopnenih vrata koju je projektirao i sagradio mletački... | ||||
| Gotička crkva Sv. Dominika nalazi se zapadno od Kopnenih vrata, nasuprot palače Nassi i kompleksa... | ||||
| Crkva Sv. Mihovila potječe iz 12. stoljeća, a potkraj 14. st. pregrađena je u gotičkom stilu... | ||||
| Jednobrodna crkva Sv. Andrije odlikuje se jednostavnim pročeljem iz 17. stoljeća, te ostacima fresaka... | ||||
| U njoj se čuvala slika Gospe od Kaštela koju je naslikao Blaž Jurjev Trogiranin u 15. stoljeću... | ||||
| Kao posljedica postroženog režima austrijske vlasti, sredinom 19. stoljeća u Zadru je na zelenoj... | ||||
| Pravoslavna crkva leži na rimskom kapitoliju. Sagrađena je krajem 16. stoljeća za potrebe grčkih... | ||||
| Župu Srca Isusova za Voštarnicu i Brodaricu osnovao je 1933. godine zadarski nadbiskup Munzani... | ||||
| Nakon već svjetski poznatih Morskih orgulja Zadar je postao bogatiji za još jednu urbanu instalaciju... | ||||
| Morske orgulje smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive te su... | ||||
| Zadarski Narodni trg središte je javnog života Zadra od vremena renesanse do danas... | ||||
| Trg pet bunara nastao je 1574. godine u vrijeme obrane od turskih opsada kada je pokriven... | ||||
| Glavni trg rimskog Iadera na kojem se odvijao cjelokupni javni život grada nalazi se ispred crkve Sv... | ||||
| U zadarskoj jezgri ostataka prošlosti ima na sve strane - zidina, kula, impozantnih vrata. Među kulama... | ||||
| Još u dalekoj prošlosti glavna zadarska ulica, koja se u starim dokumentima naziva Via Magna, Strada... | ||||
| Zadarska riva prekrasno je mjesto za šetnje uz more i uživanje u bujnoj vegetaciji, posebice... | ||||
| Revitalizacija Arsenala, spomenika kulture nulte kategorije, lučkog skladišta iz doba Venecije je... | ||||
| Dvorana Krešimir Ćosić je višenamjenska sportska dvorana u Zadru s kapacitetom 9.200 gledatelja... | ||||
| Zadar je svoj prvi javni Gradski perivoj - današnjeg naziva Perivoj kraljice Jelene Madijevke - dobio... | ||||
| Neposredno uz povijesnu jezgru Zadra smjestio se najveći gradski perivoj - Perivoj Vladimira Nazora... | ||||
| Zadarsko gradsko groblje osnovano je i izgrađeno 1820. godine, prema propisu austrijske vlasti... | ||||
| Izvor: TZ Zadarske županije | ||||
