|
Za vino od jagoda koriste se omekšale i sitnije bobice, koje se prije muljanja operu potapanjem u većoj količini čiste vode. Zbog neujednačene zrelosti plodove je najbolje izmuljati, čime se aktivnost vrionih kvasaca povećava i prerada ubrzava. Može se muljati i sabijanjem plodova u kaci. Izmuljani kom je prilično gust i razrjeđuje se potrebnom količinom vode, u kojoj je otopljeno oko 20 posto šećera (na 10 l vode – 2 kg šećera). Razrjeđenom komu, uz dubinsko miješanje, dodaje se 10-15 g vinobrana na svakih 100 l. Burno vrenje u vrionoj kaci završi se obično za 3-4 dana, a nakon toga se kom procjeđuje kroz platnenu filter-vreću, ispod koje je posuda za hvatanje – samotoka. Tvrdi dijelovi, koji zaostanu u platnu, stavljaju se u vinogradarsku koš-cijednicu, iz koje se nakon cijeđenja hvata preostala količina vina. Na ovaj način procijeđeni prevreli sok od jagoda pretoči se u bačve, u kojima je čuveno vino.
U bačvi se još kratko vrijeme nastavlja tiho vrenje, zbog toga je ne punite do vrha. Ostavlja se malo praznog prostora i bačva zatvara vranjem (čep za bačvu). Vrenje preostalog šećera u vinu ne mora uvijek biti do kraja. Ako se bačve drže u hladnijoj prostoriji (12-14 oC) tiho vrenje se prekida i preostala količina neprevrelog šećera daje vinu od jagoda slatkast, ugodan okus. Poslije završetka ili namjernog prekidanja vrenja, bačva se dolijeva do vrha i zatvara vranjem. Daljnja njega, bistrenje, otakanje i stabilizacija voćnog vina ista je kao i kod vina od grožđa.
Autor: Zlatan Nadvornik |