Intervju sa Jože Perićem

Stručan i školovan kadar jedna je od pokretačkih snaga turizma, a u Hrvatskoj, gdje je turizam još uvijek baza, ali i smjer za razvoj ukupnog gospodarstva i brendiranje destinacije, za taj kadar nema zabrinutosti. Naime, uspješno ga, već više od pola stoljeća, „proizvodi“ Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji na čijem je čelu dekan, prof.dr.sc. Jože Perić. Riječ je o stručnjaku koji je uz FMTU vezan od 1990. godine s obzirom da je do sada obnašao dužnosti predavača, docenta, redovnog i izvanrednog profesora, a na funkciji dekana nalazi se od 2009. godine. Prof.dr.sc. Jože Perić član je nadzornog odbora Hrvatskog udruženja ekonomista, a objavio je i brojne znanstvene i stručne radove u časopisima i publikacijama s međunarodno priznatom recenzijom te stručnim izdanjima, radovima i knjigama.

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu je institucija s tradicijom duljom od pola stoljeća. Kako bi nam ga ukratko predstavili od osnivanja, s naglaskom na funkcioniranje danas?
Ušli smo u šesto desetljeće, točnije 52. godinu od osnivanja i prošli „scile i haribde“ u organizacijskom, kadrovskom i statusnom smislu. Od 1993. godine smo samostalni i ponosni na sve što smo napravili u obrazovanju kadrova za turizam i ugostiteljstvo. U sastavu smo Sveučilišta u Rijeci i, premda jedini locirani izvan Rijeke, lijepo surađujemo.

Koliko je trenutno studenata koji pohađaju Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu? Kakvo je stanje s kadrovima? Kakvom bi ocijenili kvalitetu studija?
Trenutno, u ovoj akademskoj godini, na fakultetu studira 3750 studenata, od čega 50% redovitih. Taj broj je znatno manji u usporedbi s razdobljem od npr. prije tri godine. Za narednu akademsku godinu oštro smo smanjili kvotu upisa jer želimo 2012/2013, najkasnije 2014/2015 imati 3000 studenata, od čega pola redovitih. Kadrovski smo znatno ojačali pa danas imamo ukupno 109 zaposlenih od čega 46 nastavnika i 31 suradnika. Ključnim se čini, barem nama, da su nam svi suradnici na doktorskim studijima i da ćemo kroz naredne tri godine imati pravu eksploziju znanstveno nastavnog, vlastitog, prvenstveno, mladog kadra. S razinom kvalitete nikada ne smijemo biti zadovoljni. Jedno od mjerila je zapošljavanje i zadovoljstvo poslodavaca s našim studentima. Po toj osnovi smo više nego dobri. Naravno, ostaje dosta toga za napraviti. Na umu, prije svega, imam primjenu inoviranog studijskog programa s kojim se, između ostalog, reafirmira praksa, organizirana i mentorirana, od 350 sati – realno cijeli 8. semestar.

Na koje sve načine pratite trendove u razvoju turizma i svih njegovih grana? Koja je općenita strategija razvoja fakulteta?
MU prirodi je našeg zanimanja da moramo pratiti, istraživati i prenositi studentima znanja, odnosno spoznaje o suvremenim trendovima. Još nismo zadovoljni procesom „prijenosa“ znanja, a što uvelike ovisi o datim ukupnim uvjetima koji, u širem smislu, čine neizostavni sadržaj kvalitete. Općenito je naša strategija usmjerena na kontinuirani rast kvalitete. Mi već jesmo najbolji u Hrvatskoj i na prostoru bivše države. Želimo, međutim, puno više. Za 2010. godinu proglašeni smo kao najbolja institucija (za edukaciju kadrova u turizmu) na području Jugoistočne Europe. Prošle godine dobili smo nagradu Anton Štifanić za izuzetan doprinos razvoju turizma. Posebno značajnim čini mi se nedavno potpisan ugovor s AHLEI (American Hospitality and Lodging Educational Institut), vrhunskom institucijom u kreiranju studijskih programa. Jednostavno, za nas je kvaliteta sve ono što je „dobro“; od prostora, programa, do nastavnika i studenata, i na tome maksimalno radimo.

Što je točno u planu i kako napreduje izgradnja Međunarodnog centra za turizam i održivi razvoj u Opatiji?
Međunarodni centar za turizam i održivi razvoj treba omogućiti da prerastemo u istinskog lidera obrazovanja u području turizma, ugostiteljstva i održivog razvoja, naravno, ne u Hrvatskoj, nego mnogo šire – uključivo i za veliki broj studenata iz Europe i drugih zemalja. Za uređenje postojeće zgrade i novog anexa od 6000 m2 idejna rješenja su gotova i, ovih dana, pokrećemo postupak za ishodovanje lokacijske dozvole. Početak gradnje planira se ovog ljeta i u akademskoj godini 2013/14 radili bi u optimalnom prostoru. Idejno rješenje za dio javne luke Ika (edukacijska marina) uskoro će biti gotovo. Planira se I. i II. faza. U I. fazi gradit će se zgrada Akademskog nautičkog centra (300 m2) i uređenje postojećeg lukobrana na način da se dobije privezište sa 30 do 40 vezova te prostor za ronioce, jedriličare, veslače i druge sportske, edukativne i gospodarske djelatnosti. Radovi na I. fazi počet će ove jeseni. U drugoj fazi planira se produženje lukobrana za još 125 metara i oko 70 novih privezišta, uključivo i za Kraljicu mora. Programski, u ovom akvatoriju, sve ćemo raditi u suradnji s Pomorskim fakultetom. Nadalje, već smo izradili idejno rješenje studentskog hostela, kapaciteta 250 ležaja, s planiranim financiranje iz strukturnih fondova EU i stavljanjem u funkciju za akademsku godinu 2014/15. Naglašavam da sve aktivnosti oko Hostela vodimo zajedno s Hrvatskim ferijalnim i hostelskim savezom. Konačno, od ozbiljnih ulaganja planiramo i Hotel (edukacijski) u kojim će studenti raditi sve osim poslova koji su im izričito zabranjeni. Uvjereni smo, da realizaciju ovog projekta možemo ostvariti s Liburnia Riviera hoteli d.d. Ako ne, naći ćemo drugo rješenje, odnosno lokaciju. Dakle, s navedenim ulaganjem, naravno uz kvalitetnu pripremu drugih komponenti razvoja, prvenstveno kadrova, dobit ćemo organizacijski i prostorno – namjenski sadržaj za afirmaciju obrazovanja najviše kvalitete.

Koje se sve mogućnosti pružaju studentima vašeg fakulteta, a vezano uz međunarodnu suradnju – zajednički projekti, ljetne škole, razmjena nastavnika i studenata…?Po ovom pitanju stvari se brzo i uspješno kreću. U pogledu Erasmusa najbolji smo na Sveučilištu, u dolasku i odlasku studenata. Što je još važnije, interes je za dolazak na naš Fakultet izrazito velik i, jednostavno, moramo pripremiti uvjete za to. Naši studenti redoviti su polaznici Međunarodne ljetne škole (Opatija, Beč, Portorož), međunarodne škole u Ingolstadtu (Tehnologija prehrane) i brojnih drugih susreta prema njihovom interesu, uključivo sportske i kulturne manifestacije. Vezano uz već spomenuti ugovor s AHLEI važno je naglasiti mogućnost, od ove jeseni, da naši studenti polažu ispite po programu te top jedan institucija u svijetu  i dobiju njihovu diplomu, te da im se ti ispiti priznaju i u našem programu.

Promovirate cjeloživotno učenje. Prošle je godine pokrenut program stručnog usavršavanja pod nazivom Specijalist odjela „Hrane i pića“. Kakva su iskustva, ali i očekivanja od ovog i sličnih programa u budućnosti?
Vrlo snažno, posljednjih godina, potičemo cjeloživotno obrazovanje i programe dodatnih kompetencija koji studentima daju dodatna znanja i vještine za konkurentnost nas tržištu rada. To su programi stranih jezika, među kojima kineski, ruski, japanski, programi uz pripremu investicijskih projekata, projekata EU, menadžere hotelskih operacija itd. Posebno vrijednim čini mi se program stručnog usavršavanja Specijalist odjela „Hrane i pića“. Početna iskustva koja imamo potvrđuju da sa takvim dodatnim kompetencijama studenti lakše, a to je najvažnije, dobivaju posao.

Ulazak u EU velika je prekretnica, kako za Hrvatsku općenito, tako i za sektor turizma. Gdje vidite „hrvatsku priliku“ na velikom novom tržištu?
Čini mi se ključnim da nema granice i da maksimalno raste sigurnost u najširem smislu, kao osjećaj turista da je, po svim mehanizmima zaštite zdravlja, osiguranja… kao kod svoje kuće. Riječ je, naravno, o snažnom doprinosu motivima izbora Hrvatske kao destinacije. Koliko i kako ćemo to iskoristiti ostaje da se vidi i pripremi kao svojevrsni test naše sposobnosti da budemo stvarno konkurentni na tom ogromnom i zahtjevnom tržištu EU.

I za kraj, kakvo je vaše osobno mišljenje o stanju u turizmu i turističkom sektoru Hrvatske danas? Što bi svakako istaknuli kao svijetle primjere poslovanja i inicijative koje vrijedi podržati?
Stanje je izvrsno obzirom na nasljeđe i uvjete poslovanja i razvoja hrvatskog turizma. Drugim riječima, stanje nije i neće biti dobro dok se ne uspostave uvjeti, prvenstveno makroekonomski, za poslovanje i rezultate koji motiviraju poduzetnike za ulaganje i za razvoj, a ne za preživljavanje. Manji PDV od 2013. godine je npr. odlična makro mjera. Ključno je i pitanje tečaja, naravno ne samo za turizam, ali za njega naglašeno važno obzirom da se 90% poslovanja realizira na svjetskom tržištu, u nemilosrdnoj i sve većoj konkurentskoj utakmici, za koju se kao Fakultet itekako pripremamo.

O suradnji s državnim institucijama, gospodarskim sektorom, lokalnom samoupravom i subjektima iz turističkog i ugostiteljskog sektora Hrvatske.
Vjerujem da riječ zadovoljni najbolje oslikava naše raspoloženje u pogledu suradnje. Odlično surađujemo s lokalnim samoupravama. Za primjer upravo samo završili izmjene i dopune glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije i radimo još nekoliko projekata za lokalne samouprave. Sa svim gospodarskim sektorima u turizmu imamo ugovore o suradnji. Za primjer, radimo jedan krasan projekt Benchmarkinga za hrvatsko hotelijerstvo. Ukupno gledajući, zadnje dvije godine napravili smo 32 projekta, elaborata i studija za gospodarske subjekte ili lokalne samouprave. Sada smo angažirani na 5 projekata, i stvarno, vjerujem da idemo u pravcu dobrog, obostrano korisnog povezivanja.

Autor: Mirjana Kožić (Professional.hr)

Novi, četvrti broj poslovnog časopisa Professional za profesionalce u FMCG i HoReCa sektoru u distribuciji je od 21. ožujka, a možete ga prelistati i ONLINE (HoReCa dio).