Blagdan Velike Gospe na Svetištu Majke Božje od Krasna

U srijedu je obilježen Blagdan Velike Gospe, a mi smo posjetili Svetište Majke Božje od Krasna sa koje vam donosimo nekoliko fotografija.

Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo i slavi se 15. kolovoza. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom.  Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i drugi kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.

Hrvati su uvijek bili veliki štovatelji Blažene Djevice Marije i njoj su se uvijek u teškim vremenima i trenucima molili za pomoć. Zvali su je tijekom povijesti “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i “kraljica Hrvata”. Spjevali su joj brojne pjesme koje se i danas rado pjevaju. U Hrvatskoj je čak 1162 vjerskih objekata i 8 katedrala posvećeno Djevici Mariji. U Hrvatskoj je i tridesetak marijanskih svetišta koja danas masovno pohode vjernici, a svakako najznačajnija su ona u Mariji Bistrici, Aljmašu i na Trsatu. Jedno od njih je i Svetište Majke Božje od Krasna.

I ovdje su početci u legendama i pričanjima. Pastiri su jednoć na mjestu današnje crkve našli Gospin lik i odnijeli ga u Polje, gdje je bila jedna kapelica, ali se u više navrata taj lik vraćao na prijašnje mjesto. To je ponukalo vjerni narod da upravo na tom mjestu sagradi kapelicu. Tako kaže predaja. U prilog predaji ide činjenica da je crkva sagrađena na dosta nepogodnom mjestu, na neravnoj stijeni. Svakako ne izgleda pogodno mjesto gdje bi ljudi svojom logikom željeli izabrati gradilište.

Čudesna ozdravljenja i potpuni oprost u krasnarskom svetištu
Po zagovoru Majke Božje u Krasnu od davnine su se događala čudesna ozdravljenja. U svezi s čudotvorstvom Gospe Krasnarske spomenimo slučaj svetojurskog župnika Ambroza Kriškovića, koji je u djetinjstvu čudesno ozdravio na njezin zagovor te je zbog toga 1839. želio postati krasnarski župnik, da bi izvršio zavjete koje je prema njoj imao.

Na Ambrozovo čudesno ozdravljenje upozorio je 8. prosinca 1873. ordinarijat u Senju krasnarski župnik Roko Katnić, koji se poziva na pričanje koje se još u njegovo vrijeme u narodu prenosilo «da je sad umirovljeni u Senju nastanjeni vlč. g. Ambroz Krišković, bivši svetojurački župnik, u djetinjstvu bolujući na nogu u ovoj podružnici B. D. Mariom čudnovato ozdravljen». Dodaje da se pripovijeda i o mnogim drugim slučajevima čudesnog ozdravljenja na tom mjestu.

Biskup Šoić je 16. prosinca Katniću odgovorio da je slučaj Amroza Kriškovića već odavno poznat te zaključuje: «ako je volja Božja, da se slika Majke Božje u Krasnu čudotvornom proglasi, to će se s vriemenom videti, za sada tomu nije jošte doba».

S obzirom na takvu famu krasnarskog svetišta, ne čudi što se kapitularni vikarijat senjski 1876. zamolbom obratio Svetom Ocu da bi crkvi M. B. na Krasnu podijelio potpuni oprost za dane kada se ondje puk u većem broju skuplja. To su dani: Velika i Mala Gospa, Ime Marijino, Navještenje B.D.M. (Blagovijest), Bezgrješno začeće i svake nedjelje iza kvatra. Papa Pio IX. odgovorio je 28. travnja 1876. pozitivno i podijelio crkvi M. B. na Krasnu posebnim brevom potpuni oprost za navedene dane, uz obične uvjete.

Više o samom svetištu možete pročitati ovdje.