Poznajete li hrvatske izume?

Svi koristimo pojedine predmete, hranu, lijekove te ih uzimamo pomalo zdravo za gotovo, ne razmišljajući uopće kako su nastali i tko je njihov tvorac. Mnogi od nas zasigurno nisu svjesni koliko smo uspješan narod po pitanju izuma. Svi znamo za Nikolu Teslu, koji je izumio višefazni sustav izmjeničnih struja i iza sebe ostavio velik broj otkrića koji su za tadašnje prilike, u većini slučajeva, bili daleko ispred vremena. Ono što sa sigurnošću možemo reći je to da je Tesla jedan od najvećih i najpoznatijih izumitelja, ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu. On je, nedvojbeno, naš najveći izumitelj.

No, pravo je pitanje koliko poznajemo i cijenimo ostale hrvatske izume? (ne samo kroz povijest nego i u novije vrijeme)

SUMAMED -  „Suma sumarum medicinae“,  ovaj naziv je dobio zato što je bio poseban. Stvorila ga je skupina znanstvenika iz Plive. Pokazao se izuzetno učinkovitim pri terapijskom liječenju bakterijskih infekcija. Danas je to jedan od najboljih antibiotika na svijetu.

APAURIN – Apaurin, tablete za smirenje (a paure – protiv straha) izumio je naš poznati doktor kemijskih znanosti iz Ludbrega, Franjo Kajfež.

KRAVATA – Još jedan od izuma po kojem nas prepoznaju po svijetu. Hrvatska je domovina kravate, baš kao što je Švicarska domovina satova i sira. Još u 17. st. Francuzi su ostali oduševljeni tradicionalnom uniformom hrvatskih vojnika koji su oko vrata imali crvene marame svezane na karakterističan način.

PENKALA – Poznati hrvatski izumitelj, autor je oko 80 patenata. Prvi u svijetu izumio je mehaničku olovku koja je pokrenula moderno razdoblje pisaćeg pribora. Slavoljubu Penkali pripisuju se i naliv-pero sa spiralnim klipom, tvrde gramofonske ploče, mehanička četkica za zube…

DAKTILOSKOPIJA – (grč. daktylos – prst + skopeo – gledam) – nauka o otiscima prstiju. Svijet kriminalistike bio bi nezamisliv bez ovog velikog otkrića Hrvata Ivana Vučetića (1858.) s Hvara. Proučavajući otiske ljudskih prstiju primijetio je da ne može pronaći dva identična otiska. Svoju metodu nazvao je daktiloskopija.

BRZINOMJER – Uređaj za kontrolu brzine kretanja vozila. Ovaj uređaj našeg izumitelja Josipa Belušića sastavni je dio svakog vozila.

ZEPPELIN – I ovo je prijevozno sredstvo plod velikog uma hrvatskog izumitelja židovsko – mađarskog korijena Davida Schwarza koji je godinama živio u Zagrebu. On je preminuo prije završetka i prvog leta svoga genijalnog izuma. Naime, njegova udovica prodala je Schwarzov patent njemačkom generalu Ferdinandu von Zeppelinu, koji je na Schwarzovom modelu napravio neznatne promjene u dizajnu.

PADOBRAN – hrvatski izumitelj (1551. – 1617.) Faust Vrančić između ostalog graditelj brojnih mostova originalne konstrukcije i brojnih drugih izuma, najzapaženiji je po svom izumu: padobranu! Vrančić je napravio padobran koji je koristio platno raspeto na pravokutni okvir i uspješno demonstrirao skokom s tornja u Veneciji 1617.

VEGETA – Zlata Bartl u Podravkinom je laboratoriju osmislila ovaj začinski proizvod koji je danas poznati hrvatski brand i prodaje se diljem svijeta.

TORPEDO – Hrvatski izumitelj Ivan Lupis, rođen u Rijeci izumio je torpedo, koji je kasnije usavršio Britanac Robert Whitehead. Torpedo je oružje koje je zauvijek promijenilo način ratovanja na moru.

MP3 PLAYER – Hrvatski programer i student zagrebačkog FER-a, Tomislav Uzelac napravio je AMP MP3 Playback Engine, koji se smatra prvim mp3 playerom.

SMS – parking (M-parking) – VIPnetovi stručnjaci osmislili su ovakav sustav naplate. Nakon uvođenja M-parkinga putnicima u zagrebačkim autobusima i tramvajima omogućeno je plaćanje karata SMS-om.

Bitno je spomenuti i velikog hrvatskog znanstvenika, matematičara, fizičara, isusovca filozofa – Ruđera Boškovića koji je stvorio prve točne predodžbe o obliku Zemlje i izgledu svemira. Njegove teorije su se pokazale točnima u kasnijoj daljnjoj razradi Alberta Einsteina i Nielsa Bohra te kvantne fizike.

Još su neki hrvatski izumi hidroelektrana, brodski kompas, električna žarulja…

Na kraju svega pročitanog ne možemo, a da se ne zapitamo koliko zapravo poznajemo i cijenimo, ne samo vlastitu povijest i kulturu, nego izume i izumitelje. Bismo li danas mogli zamisliti svijet bez struje, kriminalistiku bez daktiloskopije, automobil bez brzinomjera, gospodu bez kravate ili naposljetku, ručak bez Vegete?

Autor: Bjonda Visković Lučić

Foto: wikipedija.hr, hkv.hr