Crkva sv. Sebastijana, Rijeka


[Primorsko-goranska županija] [Kulturna baština Hrvatske]
Ukoliko se ne odlučimo za višesatni bijeg u kontemplaciju Kalvarije i groblja Kozala, krenuvši od glavnog pročelja katedrale Sv. Vida prema zapadu dolazimo do crkvice Sv. Sebastijana, zaštitnika od kuge. Natpis na nadvratniku skladnog visokorenesansnog portala otkriva nam 1562. kao godinu fundacije i gastalda Ivana Dotića kao utemeljitelja. Indicije pak upozoravaju na znatniju starost kultnog mjesta. U riječkom Starom gradu postojale su mnoge slične crkvice a propale su gašenjem srednjovjekovnih bratovština koje su ih uzdržavale.
Izvor: TZ Rijeka








Turistički ophod Rijeke tradicionalno započinje na Trgu Riječke rezolucije, u jugozapadnom uglu riječkog Starog grada. Trgom dominira barokno pročelje crkve nekad augustinskog a sada Dominikanskog samostana sv. Jeronima. Samostan utemeljen u XIV. stoljeću funkcionirao je kao zaklada feudalnih gospodara Rijeke a njegova crkva kao svetište i mauzolej riječkog plemstva. Iako je značajne mijene doživio u nekoliko kasnobaroknih obnova, od kojih se najznatnija pripisuje udomaćenom riječkom graditelju A. Vernedi, na njegovoj se vanjštini i pogotovo u unutrašnjosti još raspoznaju elementi ranijih, osobito kasnogotičkih graditeljskih faza. Ističu se poligonalno svetište, kapele presvođene križnorebrastim svodovima i dvokatni klaustar koji čeka restauraciju kako bi zasjao u punom sjaju. Prior samostana koncem XVI. stoljeća bio je glasoviti kartograf I. Klobučarić. Od inventara crkve ističe se glavni oltar skulptora A. Michelazzija. U središtu barokne oltarne pale prikazana je veduta Rijeke. U klaustru su poredane nadgrobne ploče feudalnih kapetana Rijeke, namjesnika koji su u ime zemaljskih gospodara upravljali Rijekom. Augustinski samostan prestaje radom ukinućem reda, ediktom cara Josipa II. U novije je vrijeme ponovno uspostavljen kao sijelo dominikanaca ali na znatno reduciranom prostoru. Veći dio zgrada sjevernog i zapadnog krila samostana riječka je općina u prvoj polovici XIX. stoljeća iskoristila za novo sjedište svoje uprave. Najznačajniji zahvat rekonstrukcije i nadogradnje proveden je u drugoj polovici XIX. stoljeća prema projektu F. Bazariga, koji je pročelja tadanjeg sjedišta gradske uprave, Municipija, uresio u neoklasicističkom duhu. Sukladno tradiciji utemeljenoj u ne tako davnom XIX. stoljeću, na trgu je prema projektu arhitekta I. Emilija na visokoj bazi postavljen stup za gradsku zastavu, s početka XVI. stoljeća. On se izvorno vjerojatno nalazio ispred najstarije poznate gradske vijećnice na današnjem Koblerovom trgu. Na stupu potražite u reljefu prikazan lik sv. Vida, zaštitnika grada. Prikazan je kao mladić u odjeći patricija. U desnici svetac drži palmu, atribut mučeništva a u ljevici model grada Rijeke.





Komentari



Oglasi