Etnografski muzej Split

Upravni i radni dio muzeja nalazi se u kući ugledne obitelji Božičević, jednoj od ranosrednjovjekovnih palača Splita kojoj dubina graditeljskih slojeva seže do antičkog vremena.

U postavu Muzeja prikazane su likovna zbirka, te zbirke nakita, oružja, škrinja, nošnji jadranskog i dinarskog područja.

Zbirka nakita pripada dvjema kulturnim zonama – jadranskoj i dinarskoj. U jadranskoj zoni najzastupljenije je zlato i srebro, s dodatkom dragoga i poludragoga kamenja, te školjkama i koraljima. Po vrsti predmeta tu su zastupljeni ukras u kosi – tremanat, nekoliko vrsta ogrlica, naušnica, ukrasnih igala, broševa, prstenja, te srebrnih puceta.
Dinarski nakit izrađen je iz legura srebra, bakra, mjedi, olova, kositra, kauri-školjaka, karniola, staklenih zrnaca i novca. Osobitu vrstu nakita čini novac, koji je najpoznatiju namjenu našao na prsnom nakitu – đerdanu.

Zbirka oružja sastoji se od hladnoga i vatrenoga oružja. Većinom je sastavljena od orijentalnoga tipa oružja, koje se upotrebljavalo ili služilo kao ukras na prostorima Hrvatske. Vrijednost oružja cijenila se prema materijalu izrade, a najvrjedniji primjerci su oni od srebra, ukrašeni koraljima, te pozlaćeni.

U zbirci kućnoga inventara posebno se ističu škrinje s bogato izrezbarenom prednjim stranicama. Među njima razlikuju se po tipu tzv. jadranska škrinja i tzv. dinarski kovčeg. Škrinje su služile za pohranu ruha i drugih dragocjenosti. Jedan od najljepših primjeraka je poljička škrinja, vjerojatno iz 18. st. s ukrasnim baroknim motivom vaze s raskošnim buketom cvijeća i pticama na unutarnjoj strani poklopca.

Likovna zbirka obuhvaća prikaze etnografskih motiva. Zbirka je nastala zaslugom Kamila Tončića, koji je prikupljao likovne prikaze narodnih nošnji, među kojima se ističe cijela serija koloriranih crteža V. M. Dinčića, jednoga od najpoznatijih slikara narodnih nošnji u Dalmaciji. Zbirka grafika obuhvaća radove putopisaca i ljubitelja narodnoga života 19. st., a među njima značajni su raritetni prikazi Hacqueta i originalna knjiga crteža J. B. Van Moera.

Zbirka nošnji jadranskog područja sadržava nošnje otoka i priobalnoga pojasa, te manjih urbanih sredina iz zaleđa. Ono što ih posebno određuje je jak upliv europske modne tradicije, kojim se bitno razlikuju od nošnji seoskih sredina, a prisutnost osobina različitih povijesnih slojeva, razlikuje ih od ostalih hrvatskih nošnji.

Zbirka nošnji dalmatinske zagore obuhvaća nošnje iz zaleđa gradova na obali. Karakteristika te odjeće jest da je izrađena većinom od grubljih i tvrđih materijala, s malo ukrasa. Najpoznatija zagorska muška nošnja je ona sinjskoga alkara i alkarskog momka, a ženska iz Vrlike.

15. rujna – 31. svibnja:
ponedjeljak – petak 9 – 15 h
subota 9 – 13 h
nedjeljom zatvoreno
lipanj:
ponedjeljak – petak 9 – 18 h
subota 9 – 13 h
nedjeljom zatvoreno
1. srpnja – 14. rujna:
ponedjeljak – petak 9 – 19 h
subota 9 – 13 h
nedjeljom zatvoreno
izvan radnog vremena, nedjeljom i blagdanom – prema najavi

odrasli: 10 kn
učenici i studenti: 5 kn
umirovljenici: 5 kn
obiteljska ulaznica: 15 kn
grupe: 5 kn po osobi
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz

da