Muzej grada Kaštela

Muzej grada Kaštela smješten je na II. katu Dvorca Vitturi, spomeniku kulture visoke kategorije.

Stalni postav uvelike je određen zadanim prostornim i spomeničkim značajkama kaštela. Slijed izlaganja muzejskih predmeta obrnut je od uobičajenog, što je uvjetovano rasporedom i stilskim odlikama arhitektonskog izložbenog prostora, jer su pojedini njegovi elementi postali dio muzejske ekspozicije.

Postav se sastoji od dviju cjelina, različitih i po vrsti izloženog muzejske građe i po načinu njezine prezentacije.
U južnoj, središnjoj, i najvećoj renesansnoj dvorani drugoga kata smješteni su artefakti kulturno-povijesne zbirke, a u istočnom krilu objekta artefakti arheološke zbirke. Međusobno su povezani prostorom otvorene galerije, u kojoj su prezentirani kameni izlošci i karta s ucrtanim povijesnim lokalitetima.
Kretanje posjetitelja usmjereno je preko galerije u južnu dvoranu objekta u kojoj je izložena kulturno-povijesna građa iz perioda od 16. do 20. st. Kronološki pristup prisutan je u interpretaciji razvoja urbanizma i arhitekture kaštelanskih naselja, kao i njihove obrane od Turaka, što je i potaklo njihovu izgradnju.

Predmeti muzejsko-arhivske građe (heraldička građa, fotografije, crteži, karte, odljevi, makete, predmeti umjetničkog obrta i svakodnevne upotrebe, stilski namještaj, predmeti sakralnog karaktera) prezentirani su i ambijentalnim smještajem u reprezentativnu renesansu dvoranu. Na taj način ilustriraju život bogatih, plemenitaških i građanskih obitelji te u osnovnim obrisima ocrtavaju identitet kaštelanske kulturne povijesti.

Prelaskom u istočno krilo objekta slijedi razgledavanje dijela postava kojeg čine artefakti arheološke zbirke. Uvode nas u razdoblje najdublje povijesti, nalazima starim između 35.000 do 40.000 godina u razdoblja paleolitika.

Ističu se kameni i koštani nalazi iz nalazišta Mujina pećina, jedinog sustavno istraženog paleolitičkog nalazišta u Dalmaciji. Važnost nalazišta jest u cjelovitosti slojeva iz razdoblja musterijena što su potvrdile analize pronađenog materijala, koji je na specifičan način prezentiran.
Istraživanja lokaliteta Resnik, pod morem i na kopnu, potvrdila su nalazište kasno helenističke i rimske luke, s obiljem nalaza keramike, osobito reljefne helenističke keramike u formi vinskih čaša i kratera.
Prezentacija grobnog arheološkog materijala lokaliteta Radun, Gajine i Bijaći-Stombrate, niz fotografija starohrvatskih crkvica i Trpimirove darovnice vezanih uz Bijaće – prijestolnicu hrvatskih vladara dinastije Trpimirovića, zorno pokazuju ranosrednjovjekovno razdoblje, koje jest od izuzetnog značaja za ranu povijest Hrvata.

ne