Muzej naivne umjetnosti, Zagreb

Godine 1952. osnovana je u Zagrebu Seljačka umjetnička galerija, koja od 1956. djeluje pod nazivom Galerija primitivne umjetnosti, a od 1994. kao Hrvatski muzej naivne umjetnosti. Ustanova je od samog početka organizirana i vođena po strogim muzeološkim principima, pa se smatra prvim muzejom naivne umjetnosti u svijetu.

Stalni postav Muzeja kreiran je uz moto „Naivna umjetnost kao segment moderne umjetnosti“. Izloženo je osamdesetak antologijskih slika i kipova petnaestak klasika hrvatske naive, od početka tridesetih do osamdesetih godina 20. stoljeća. Težište je na umjetnicima proslavljene Hlebinske škole te nekolicini visoko vrednovanih nezavisnih autora. Uz njihova djela, izlažu se radovi i značajnih umjetnika drugih naroda. Uz klasična djela naive, u stalnom su postavu i drugi oblici neakademske i samouke umjetnosti, kao što su artbrutizam i autsajdersko stvaralaštvo.

Sve započinje slikama Ivana Generalića (1914-1992), prvog majstora Hlebinske škole, koji je među hrvatskim naivnim slikarima prvi ostvario visoku razinu umjetnosti. Slijede djela Ivana Večenaja (1920) i Mije Kovačića (1935), Dragana Gažija (1930-1983), Martina Mehkeka (1936) i Ivana Lackovića (1931-2004). Među nezavisnim umjetnicima najpoznatiji su Ivan Rabuzin (1921), Emerik Feješ (1904-1969) i Matija Skurjeni (1898-1990), te kipar Petar Smajić (1910-1985).

Iz kolekcije stranih autora – zbog skučenog prostora – u stalnom je postavu tek manji broj umjetnina: Germaina van der Steena (1897-1985) i Simona Schwartzenberga (1895-1985) iz Francuske, Nikifora (1895-1968) iz Poljske, Nijemca Ericha Bödekera (1904-1971), Enricaa Benassija (1902-1978) i Pietra Ghizzardija (1906-1986) iz Italije; slijede skulpture Sofije Naletilić Penavuše (1913-1994), hrvatske umjetnice iz Bosne i Hercegovine, slike Willema van Genka (1927-2005) iz Nizozemske, Pavela Leonova (1920) iz Rusije, te Taizi Harade (1940) iz Japana. Tu su još djela Vangela Naumovskog (1924-2006) iz Makedonije, te umjetnika iz Srbije: Ilije (1895-1972), Save Sekulića (1902-1989), Bogosava Živkovića (1920-2005) i Milana Stanisavljevića (1944).

Remek-djela naivne umjetnosti: Ivan Generalić: Žeteoci, 1939., Matija Skurjeni: Životinjski svijet, 1961., Ivan Večenaj: Evanđelisti na Kalvariji, 1966., Mijo Kovačić: Svinjar, 1967., Ivan Rabuzin: Na bregovima – prašuma, 1960., Ivan Lacković: Velika jesen, 1983., Petar Smajić: Adam i Eva, 1934., Emerik Feješ: Sv. Marko, Venecija, 1956.

Hrvatska naiva slovi kao jedan od najvažnijih segmenata svjetske naive, a Hrvatski muzej naivne umjetnosti, uz kapitalna djela nacionalne kulture, posjeduje i respektabilnu zbirku stranih majstora s brojnim antologijskim umjetninama.

Utorak – petak: 10 – 18 sati
Subota i nedjela: 10 -13 sati

Odrasli: 20 kn
Djeca, učenici, studenti: 10 kn

Nije omogućen