Park šuma Japleniški Vrh, Delnice
 |
||
| [Primorsko-goranska županija] [Prirodna baština Hrvatske] | ||
|
Park-šuma Japlenški vrh (842 m n. v.) sa svojih 170 ha uzvišenje je neposredno kraj Delnica, na zapadnoj strani. Ovdje zaštićena priroda svojim prirodnim nastavkom, delničkim Parkom kralja Tomislava, zalazi direktno u centar grada i čini osobiti prirodni rashlađivač, posebno za toplih ljetnih dana. Bogatstvo staza, šetnica i puteljaka je vrijednost najviše prepoznata kroz sport, rekreaciju, visinske pripreme sportaša, posjet gateru jelenske divljači ili jednostavno, šetnju kroz zelenilo uokolo pansiona “Lovački dom”. Na sjeveroistočnoj padini Japlenškog vrha postoji stara skijaška 70-metarska skakaonica s doskočištem na gradskom stadionu. Ovdje su se pedesetih do kraja sedamdesetih godina redovno održavala natjecanja u skijaškim skokovima. Skakaonica očekuje rekonstrukciju, dapače, prerastanje u nordijski centar te bi tada bilo moguće spajanje s ovdje razvijenim skijaškim trčanjem u sve popularniju ski-disciplinu – nordijsku kombinaciju. Zaštitni je sportski simbol Delnica, a s nje početkom i krajem svakog ljetnog vikenda zvukom trube Delnice oplemenjuje naš trubač Buki koji svirkom triju skladbi u 22.00 sata svira povečerje s njenog vidikovca, čiji amfiteatralni položaj nad naseljem omogućuje izvrsnu akustiku. Planinarski put Japlenški vrh – Golubinjak Njena ruta omogućuje uživanje u nekoliko fenomena. Staza započinje na jedinoj hrvatskoj skijaškoj skakaonici, onoj u Delnicama, u neposrednoj blizini pansiona Lovački dom. Prvi dio rute posjetitelju omogućuje blagodat aromaterapije, a na putu ćete vidjeti staru kraljicu bukvu, crnogorični perivoj, slušati cvrkut ptica, pronaći razne tragove, velike vrtače/ ponikve. U području Javornika jedan mali odvojak vodi vas do Sobolove vapnenice, ostatka krečane gdje se još ne tako davno pripremalo vapno za mnoge goranske kuće. Na lokvarskom dijelu puta otvaraju se vizure, redaju se livade, a putem svjedočimo sve veće bogatstvo krških fenomena, primjerice krški podzemno-površinski kompleks nazvan mostići, te čuvenu goransku špilju Lipu ili Lokvarku koju je Jakov Bolf otkrio još davne 1912.g. Na cilju Vašeg pohoda nalazi se park-šuma Golubinjak. |
||
| Izvor:TZ Delnice | ||
Turistički ophod Rijeke tradicionalno započinje na Trgu Riječke rezolucije, u jugozapadnom uglu riječkog Starog grada. Trgom dominira barokno pročelje crkve nekad augustinskog a sada Dominikanskog samostana sv. Jeronima. Samostan utemeljen u XIV. stoljeću funkcionirao je kao zaklada feudalnih gospodara Rijeke a njegova crkva kao svetište i mauzolej riječkog plemstva. Iako je značajne mijene doživio u nekoliko kasnobaroknih obnova, od kojih se najznatnija pripisuje udomaćenom riječkom graditelju A. Vernedi, na njegovoj se vanjštini i pogotovo u unutrašnjosti još raspoznaju elementi ranijih, osobito kasnogotičkih graditeljskih faza. Ističu se poligonalno svetište, kapele presvođene križnorebrastim svodovima i dvokatni klaustar koji čeka restauraciju kako bi zasjao u punom sjaju. Prior samostana koncem XVI. stoljeća bio je glasoviti kartograf I. Klobučarić. Od inventara crkve ističe se glavni oltar skulptora A. Michelazzija. U središtu barokne oltarne pale prikazana je veduta Rijeke. U klaustru su poredane nadgrobne ploče feudalnih kapetana Rijeke, namjesnika koji su u ime zemaljskih gospodara upravljali Rijekom. Augustinski samostan prestaje radom ukinućem reda, ediktom cara Josipa II. U novije je vrijeme ponovno uspostavljen kao sijelo dominikanaca ali na znatno reduciranom prostoru. Veći dio zgrada sjevernog i zapadnog krila samostana riječka je općina u prvoj polovici XIX. stoljeća iskoristila za novo sjedište svoje uprave. Najznačajniji zahvat rekonstrukcije i nadogradnje proveden je u drugoj polovici XIX. stoljeća prema projektu F. Bazariga, koji je pročelja tadanjeg sjedišta gradske uprave, Municipija, uresio u neoklasicističkom duhu. Sukladno tradiciji utemeljenoj u ne tako davnom XIX. stoljeću, na trgu je prema projektu arhitekta I. Emilija na visokoj bazi postavljen stup za gradsku zastavu, s početka XVI. stoljeća. On se izvorno vjerojatno nalazio ispred najstarije poznate gradske vijećnice na današnjem Koblerovom trgu. Na stupu potražite u reljefu prikazan lik sv. Vida, zaštitnika grada. Prikazan je kao mladić u odjeći patricija. U desnici svetac drži palmu, atribut mučeništva a u ljevici model grada Rijeke.