Perivoj Ribnjak, Zagreb

Na sjeveroistoku stolnoj crkvi i biskupskom gradu protezao se već od najstarijih vremena među Kaptolom i suprotnim brdom (danas Šalatom) prostran ribnjak koji je pored praktične svoje namjene služio i obrambenim svrhama. Pošto je bila minula opasnost neprijateljskih navala, taj se ribnjak po vremenu pretvorio u smrdljivu baru, obraslu šašom, dračom i šikarjem. Biskup Aleksandar Alagović odlučio je urediti taj zapušteni prostor i pretvoriti ga u biskupski perivoj. Uredio ga je u park engleskog tipa.

Perivoj je bio urešen uobičajenom dekoracijom romantičnih parkova: otočiće, jezercem labudovima, umjetnim pećinama, klupama za odmaranje. Smrću biskupa Alagovića 1837. godine nastupa potpuno narušavanje ljepote Ribnjaka i njegovih izvornih vizura. Tijekom vremena jezerca su nestala i na njihovom mjestu danas se nalazi Langov trg.

Punih stotinu godina, od 1853. otkako Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupijom, perivoj se zvao Nadbiskupski park. Godine 1953. skinuta je lijepa ograda, park je preimenovan u Park narodnog heroja Marka Oreškovića, predan je u javno vlasništvo proširen je prema sjeveru na nekadašnje vrtove kaptolskih kurija, a sagrađen je i objekt za društveno-politička djelovanja u kojem su se održavali plesovi za mlade.

Postojale su ideje da se park pretvori u park skulptura, ali se od njih ostvarilo jedino postavljanje Augustinčićeve skulpture „Stid“ 1958. i Bakićeva spomenika Ivanu Goranu Kovačiću. Od 1990. godine perivoj dobiva svoj iskonski naziv Ribnjak. Zanimljivo bi bilo spomenuti kako je Zagreb svoj prvi let balonom doživio upravo 1789. godine upravo sa Ribnjaka!