PP Lastovsko otočje

Park obuhvaća 44 otoka, otočića, hridi i grebena (najveći od njih su Lastovo i Sušac) ukupne površine 53 km² i 143 km² morske površine. Omeđen je kamenim svjetlima Sušca, Tajana, Glavata i Struge.

S izuzetnom prozirnošću akvatorija, Park obiluje obalnim strmcima i mnoštvom biljnih i životinjskih vrsta. Njegova šuma krije mnoge špilje, pećine, te jame, a krunski dragulji skriveni su u bogatom podmorju.

Posebitost ˝Lastovskog otočja˝ čine polja, brojne kamene crkvice, životopisni fumari, te tradicionalni lastovski Poklad, no ne smijemo zaboraviti ni lokalno stanovništvo, koje je dokaz da je suživot prirode i čovjeka moguć uz razvijenu ekološku svijest.

Zahvaljujući svom položaju, Lastovsko otočje se odlikuje blagom mediteranskom klimom, klimom maslina.

Lastovo s pripadajućim otočjem izgrađeno je od jurskih i krednih naslaga koje tvore pretežno dolomiti, dolomitizirani vapnenac, te čisti vapnenac.

Najviši vrh otoka Lastova, Hum (417), čini najljepši vidikovac na otoku pružajući pogled na razvijenosti reljefa vidljivoj u zaobljenim brežuljcima, duboko usječenim uvalama, te poljima, a s druge strane i beskrajan pogled na more i otočje. Nešto niži vrhovi su Mali Hum (415), te Pleševo brdo (400).

KOPNENA FAUNA
Na otočju je registrirana 141 vrsta kralješnjaka, od čega njih 71 ugrožena na nacionalnoj, te 37 vrsta ugroženih na europskoj razini. Lastovsko otočje važno je odmorište mnogim pticama selicama, uz to i gnjezdilište rijetke gregule, velikog zovoja i globalno ugroženog sredozemnog galeba.

Uz uobičajenu otočnu faunu najvažnije je naglasiti da na otoku nema zmija otrovnica. Lastovsko otočje je stanište stenoendemičnih svojti gušterica – jadranske gušterice, te lastovske gušterice. Na liticama Struge (Velike stijene) gnijezdi i rijedak eleonorin sokol, dok u špiljama obitavaju i šišmiši.

KOPNENA FLORA
Izobilje sunčeva svijetla i noćne vlage na posebitom su i dubokom lastovskom tlu omogućili prosperitet čak 703 zabilježene biljne vrste (15 ih je endemičnih, 53 ugrožene).

Lastovo je pored Mljeta najšumovitiji hrvatski otok. Prekriven je pretežno makijom – najljepše drvo je planika (Arbutus unedo), no značajni pokrov također je i crnika (Quercus ilex) uz koju se ističu i šume alepskog bora. Također ispod šumskog pokrova nađu se i gljive. Lastovske kuće rese mediteranske biljke: bajam, limun, naranča, palma, rogač.

Osim gromotulje kao botaničke zanimljivosti i rijetkosti, ističe se osobita rijetkost hrvatske flore, trava trsovez (Ampelodesmos mauretanica) koja se može naći samo na Lastovu. Ovo podneblje također pogoduje i rastu ljekovitog bilja poput kadulje, mente, stolisnika, ružmarina, lavande, komorača, te kamilice. Od uzgojenih biljaka prevladavaju vinova loza, te maslina.

MORSKA FAUNA
Pronađeno je 330 vrsta beskralješnjaka, od kojih je 20 na popisu ugroženih vrsta.
Zahvaljujući obilju zooplanktona, podmorje Parka izuzetno je bogato koraljima, spužvama, te plaštenjacima. Velika atrakcija je endemični kameni ili hvarski koralj (Madracis pharensis), crveni koralj (Corallium rubrum), te razgranata gorgonija (Gerardia savaglia).

U zoni oscilacije plime i oseke žive razni morski puževi (nanari), te priljepci (lupari). Prate ih morski ježevi, te hobotnice i sipe.

Zaštitni znak hridasta dna lastovskog akvatorija kolonije su brkatog jastoga, hlapovi, kuke (sovice) i rakovice, te rijetki puževi tritonova truba, prugasta mitra i puž bačvaš. Područje je također izuzetno bogato plavom ribom, dok su među pridnenim vrstama najzastupljenije škarpine, kirnje, zubaci i kantari. Takođjer nađu se tu i tune, gofovi, te sabljani.

U otvorenim vodama ovog područja često se mogu vidjeti nekoliko vrsta dupina – kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops truncatus) i glavati dupin (Grampus griseus), te kornjače – glavata želva (Caretta caretta) i zelena želva (Chelonia mydas).

Na osamljenim hridima špilje Medjedine nekoć je obitavala i sredozemna medvjedica (Monachus monachus), no poneki susreti otočana s bivšom stanarkom gaje nadu u njezin povratak.

MORSKA FLORA
Krunski dragulji Lastovskog otočja skriveni su u njegovom podmorju, staništu 248 vrsta morske flore. Kamenito dno obilno je pokriveno fotofilnim algama, dok plićake prekrivaju zajednice morske cvjetnice (Posidonia oceanica), biljke s popisa teško ugroženih i strogo zaštićenih vrsta.

Skrivena luka iznimno je rijetko stanište zelene alge Caulerpa prolifera jedine autohtone kaulerpe u Jadranu.